Hrvatska, s manje od četiri milijuna stanovnika, ima skroman, ali raznolik medijski sektor
Hrvatska je na indeksu medijskih sloboda u svijetu ove godine na
48. mjestu (sa 70,42 boda) od 180 zemalja obuhvaćenih godišnjim
Svjetskim indeksom medijskih sloboda za 2022. što predstavlja
napredak u odnosu na godinu ranije kad je bila na 56. mjestu
(72,05 boda).
Najbolje stoji po pitanju pravnih indikatora (38.) a najgore
društvenih (64.), prema indeksu koji je u utorak objavila
organizacija Reporteri bez granica (RSF).
Iako je medijska scena u Hrvatskoj postala raznolika i dinamična,
vlada ne uspijeva zaštititi novinare od pravnih pokušaja da ih se
ušutka, te od organiziranog kriminala, ocjenjuje RSF dodajući u
izvješću da i sama vlada predstavlja prijetnju slobodi tiska.
Hrvatska, s manje od četiri milijuna stanovnika, ima skroman, ali
raznolik medijski sektor. Svaki dan izlazi nekoliko nacionalnih
novina, ali je njihovo vlasništvo koncentrirano jer dvije
medijske kuće, Styria i Hanza Media, kontroliraju tri četvrtine
tržišta.
Dvije velike privatne televizijske mreže, Nova TV i RTL, pružaju
nacionalnu pokrivenost, natječući se s javnim HTV-om, dok je
većina radijskih postaja prisutna samo lokalno.
Rad novinara u Hrvatskoj može biti opasan, ističe RSF. Novinari
koji istražuju korupciju, organizirani kriminal i ratne zločine,
osobito na lokalnoj razini, često su mete kampanja uznemiravanja,
dok fizički napadi, prijetnje i kibernetičko nasilje
predstavljaju veliki problem. Vlasti šute, ocjenjuje RSF, a i
dalje se miješaju u upravljanje HTV-om.
Kleveta je u Hrvatskoj kazneno djelo na što se redovito pozivaju
političari i gospodarstvenici kako bi obeshrabrili novinare od
propitkivanja njihova rada. Osim toga, vrijeđanje “Republike,
njezina grba, himne ili zastave” kažnjivo je kaznom do tri godine
zatvora. Još ozbiljnije, komentari koji se smatraju
“ponižavajućima” kriminaliziraju se. SLAPP tužbe i dalje su
pošast, s gotovo tisuću sudskih postupaka protiv novinara ili
medijskih organizacija, piše RSF.
Pandemija Covid-19 produbila je financijsku krizu koja je već
zahvatila hrvatske medije, što je dovelo do daljnjeg smanjenja
uredničkih plaća. Kao rezultat vladine akcije iz 2016.,
neprofitni mediji izgubili su dio svog financiranja. U pokušaju
rješavanja financijskih problema, velike novine sve više pristaju
na partnerstvo s vladom u održavanju događanja, što postavlja
pitanja o neovisnosti medija, upozorava RSF.
Zločini koje su počinile hrvatske snage tijekom rata za
neovisnost 1991.-1995. i dalje su zabranjena tema, piše RSF.
Novinari koji se bave tim pitanjem mogu biti metai uznemiravanja.
Nacionalistički pokreti i oni bliski Katoličkoj crkvi često su
izvor ovih napada, navodi RSF. Novinari koji istražuju slučajeve
korupcije, posebno na lokalnoj razini, trpe napade organiziranih
kriminalnih skupina.
Od 2008. godine nema ubijenih novinara, ali se svake godine
događaju fizički napadi i zastrašivanje novinara, posebice
tijekom prosvjeda, završno navodi RSF.