Nakon poraza Slovenske demokratske stranke, spekulira se da bi Slovenija, s kojom imamo neriješen teritorijalni spor, mogla blokirati pristup Hrvatske
Hrvatsku bi brzo trebalo primiti u schengenski prostor, već za
francuskog predsjedanja, a bilo kakva blokada bila bi sramotna,
izjavila je Hini predsjednica Europskog parlamenta Roberta
Metsola.
Metsola je kazala da nijedna država članica ne bi trebala
blokirati Hrvatsku.
“Tu ću vam odgovoriti kao političarka. Umorna sam od razgovora sa
zemljama koje su potrošile godine pokušavajući ispuniti
kriterije” i onda kad ih ispune, izostane politička
odluka, istaknula je Hini predsjednica Europskog parlamenta.
“Mislim da bi bilo sramotno da se ne poduzme taj idući korak”,
kazala govoreći o hrvatskom ulasku u Schengen.
Smatra kako bi bilo važno da se to dogodi već za aktualnog
francuskog predsjedanja Unijom do 30. lipnja 2022..
Metsola je naglasila kako se države članice ne bi trebale
“skrivati iza tehničkih razloga, tamo gdje su politički razlozi
motivi”.
“Ako mene pitate, za Hrvatsku bi trebala (odluka o primanju u
Schengen) biti potpuna i brza”, dodala je.
Nakon poraza Slovenske demokratske stranke Janeza
Janše na slovenskim parlamentarnim izborima, spekulira
se da bi Slovenija, s kojom Hrvatska ima neriješen teritorijalni
spor, mogla blokirati pristup Hrvatske.
Izborni pobjednik i budući premijer Robert
Golob poručio je da će, suprotno od Janše, ustrajati na
arbitraži iz koje se Hrvatska povukla zbog otkrivenog slovenskog
utjecaja na suce.
Ministrica vanjskih poslova će pak vjerojatno postati
predsjednica Socijalnih demokrata Tanja Fajon koja je
kao europarlamentarka prošle godine isticala da Hrvatska nije
spremna za ulazak u schengenski prostor.
O promjeni Ugovora o EU-u
Europski parlament prošloga je tjedna rezolucijom pozvao na
sazivanje konvencije o izmjeni Ugovora o EU-u, pozivajući se na
zahtjev građana koji su u sklopu Konferencije o budućnosti Europe
zatražili, primjerice, ukidanje veta u vanjskoj i sigurnosnoj
politici, raspisivanje referenduma na europskoj razini i
izravni izbor Komisije.
Taj su zahtjev u petak podržali francuski
predsjednik Emmanuel Macron i šefica Europske
komisije Ursula von der Leyen, dok je izričito protivljenje
konvenciji izrazilo 13 država članica EU-a, među kojima je i
Hrvatska.
“Iako ne isključujemo nijednu opciju u ovoj fazi, mi ne
podržavamo nepromišljene i preuranjene pokušaje pokretanja
procesa promjene Ugovora. To bi povuklo za sobom ozbiljan rizik
odvlačenja političke energije od važnih zadaća pronalaženja
rješenja za pitanja na koja naši građani očekuju odgovore i od
geopolitičkih izazova s kojima se Europa suočava”, kaže se u
non-paperu koji potpisuju Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska,
Estonija, Finska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska,
Slovenija i Švedska.
Države potpisnice smatraju da EU može i unutar sadašnjih ugovora
uspješno upravljati krizama, što dokazuje borba protiv covida i
odgovor na rusku agresiju protiv Ukrajine.
U non-paperu se kritizira Europski parlament, iako ga
se izrijekom ne spominje, za instrumentaliziranje Konferencije o
budućnosti Europe za svoje institucionalne interese.
Metsola je istaknula kako je Europski parlament zaslužan za
pokretanje rasprave o konvenciji te da tu ideju, da nije bilo
rezolucije, ne bi podržale druge europske institucije.
Maltežanka je naglasila kako smatra da je Ugovore o EU-u potrebno
mijenjati samo u nekim područjima, dok u drugima, poput
migracija, već postoje “dostupni alati” koje Unija ne koristi.
“Trebali bi promijeniti tamo gdje je to potrebno i ne trebamo se
toga bojati”, kazala je.
Metsola napominje kako će pregovori o pitanjima poput prava veta
biti teški te da će “parlament biti vrlo otvoren prema svim
opcijama na stolu”.
Podrška “Europskoj političkoj zajednici”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron založio se u ponedjeljak u
Strasbourgu za stvaranje “Europske političke zajednice” kako bi
se povećala suradnja EU-a s drugim europskim zemljama pošto
pristupanje tih zemalja EU-u nije realno u skorijoj budućnosti.
Format suradnje s drugim europskim zemljama samo kroz europske
integracije blokira u određenoj mjeri energetsku, kulturnu i
drugu suradnju, smatra francuski predsjednik.
“Ako postoji mogućnost ići korak po korak prema budućoj
integraciji prije nego što imamo punopravno članstvo, to će
Parlament podržati”, kazala je Metsola u intervjuu.
“Mislim da je to (europska integracija) više pitanje kako nešto
radimo, nego pitanje datuma”, dodala je.
Predsjednica EP naglasila je i da se sankcija Rusija trebaju “u
potpunosti” pridržavati ne samo sve članice Unije, već
i zemlje koje žele postati njezinim dijelom.