Na proračun se negativno odražava i ratno stanje u Ukrajini zbog koje je inflacija neočekivano ubrzala
Nije ni sredina svibnja, a već je vrijeme za rebalans proračuna.
Na sutrašnjoj sjednici Vlade predstavit će ga ministar financija.
U odnosu na planirano u prosincu, rast će i prihodi, ali i
rashodi.
Glavni razlozi su ratna i financijska kriza i, po tko zna koji
put, enormni dugovi u zdravstvu.
U resoru zdravstva ništa nova – dugovi veledrogerijama opet rastu
u nebo.
“Dug je na 30.4. bio 4 milijarde kuna u bolničkom sustavu i 2,1
milijarde u ljekarničkom, dakle, 6 milijardi kuna”, kazala je
Milka Kosanović, direktorica Udruge proizvođača lijekova.
I zato nas sutra čeka novi rebalans proračuna. Neslužbeno
doznajemo da će ministri s predstavnicima veledrogerija za stol
sjesti tek nakon rebalansa, u petak. Oni, pak, traže više od
polovice duga odmah.
“Ono što bi bilo optimalno, što bi normaliziralo poslovanje je
3,8 milijardi, ili, ajde, recimo da je 3,5 milijarde da bi
omogućilo do 9. ili 10. mjeseca omogućilo normalnu opskrbu”,
poručuje Kosanović.
Isti problem je bio i prije godinu dana kada je ministar
financija burno sugerirao kolegi iz zdravstva da pronađe i začepi
rupe kroz koje novac nestaje.
“Glavna tema je otkud. Kao da smo imali negdje zakopane novce. Pa
nigdje! Povećan deficit, ljudi! Nemamo što razgovarati, pa o čemu
pričamo?! Pa nije da mi imamo neke sefove tamo u ministarstvu
financija pa sam sad odlučio nešto tamo otključati pa zaboravio
šifru od jedne. Pa to je to! Jasno kao dan! Mi samo taj dug prema
veledrogerijama pretačemo u dug prema banci”, izjavio je Zdravko
Marić (NEZ.), ministar financija.
No, čini se da u tom resoru poruku nisu shvatili, jer dugovi koji
su u sred pandemije rasli oko 200 milijuna kuna mjesečno u ovoj
godini, s manje COVID troškova, rastu dvostruko brže i do pola
milijarde na mjesec. Premijer je za ministra zdravstva prije dva
dana pokazao razumijevanje.
“Dobro, ali…prisjetite se, imali smo koronu koja nas je koštala
40 milijardi kuna. Ministar zdravstva radi na reformi sa svojim
stručnim timom”, poručio je premijer Andrej Plenković.
SDP-ovci kažu da su već pri raspravi o proračunu ukazivali na to
da za zdravstvo nije predviđeno dovoljno. Sada očekuju da se
cijeli dug uvrsti u rashodovnu stranu.
“Ako su rekli da je toliko dug, očekujemo povećanje rashodovne
strane u resoru zdravstva. Pa ćemo vidjeti hoće li to vlada
ponovno fingirati, prikazati jednu milijardu, dvije milijarde da
bi bila unutar onih maastriških kriterija od 3 posto”, kazao je
Boris Lalovac (SDP), saborski zastupnik.
Na proračun se negativno odražava i ratno stanje u Ukrajini zbog
koje je inflacija neočekivano ubrzala. Zato je Vlada neplanski
morala smisliti novih 4 cijelih 8 milijardi kuna za paket pomoći,
ali i novac za zbrinjavanje više od 17 300 ukrajinskih
izbjeglica.
“To je nekih 10,5 milijuna kuna”, kazao je Davor Božinović,
ministar unutarnjih poslova.
Neslužbeno doznajemo da bi nakon rebalansa deficit trebao ostati
otprilike isti – 12 milijardi kuna, odnosno 2,6 posto BDP-a što
je u skladu s planom konvergencije i ne predviđa dodatna
zaduživanja. To znači da bi prihodi trebali rasti približno isto
koliko i rashodi. Tu inflacija pomaže državi jer veće cijene
znače i veću naplatu PDV-a.
U prva tri mjeseca ove godine naplaćeno je 13 i pol milijardi
kuna PDV-a, što je gotovo dvije milijarde kuna više u odnosu na
isto razdoblje prošle godine.
Mostovci vide puno dublji problem od pojedinačnih stavki.
“Glavni problem hrvatskog proračuna je korupcija. I Europska
unija je kroz parlament izračunala da je trošak korupcije oko 60
milijardi kuna, što je negdje oko 1/3 hrvatskog proračuna”,
izjavljuje Zvonimir Troskot (MOST), saborski zastupnik.
Samo za ove tri rashodovne stavke – veledrogerije, borba protiv
inflacije i zbrinjavanje izbjeglica ministar Marić mora izmisliti
oko 9 milijardi kuna. Je li to sve, predstavit će sutra.