RAT U UKRAJINI

Rusija zaprijetila nuklearnom napadom ‘Sotonom’! Do Britanije joj treba samo 200 sekundi, do Finske 10: ‘Ostat će samo pepeo!’

RUSSIAN DEFENCE MINISTRY

Danas je 80.-ti dan ruske invazije na Ukrajinu.

Rusija je izvela vojne vježbe u svojoj enklavi Kalinjingrad, koja
se nalazi između Poljske i Litve, piše Net.hr.
Prema tiskovnoj službi ruske Baltičke flote, ruski lovci Su-27
sudjelovali su u ratnim igrama koje su simulirale neprijateljski
zračni napad na Kalinjingrad.

To dolazi samo nekoliko dana nakon što su Švedska i Finska
izrazile želju da se pridruže NATO-u. U vježbama je sudjelovalo
više od 10 posada Su-27, koje su “uništile” zrakoplove
simuliranog neprijatelja, javlja agencija Interfax.

Nova prijetnja nuklearnim oružjem

Visoki Putinov saveznik zaprijetio je da će ispaliti nuklearno
oružje na Veliku Britaniju, tvrdeći da će sve potrajati samo tri
minute. Finska, koja je spremna za ulazak u NATO, bit će
izbrisana za deset sekundi, pohvalio se zamjenik predsjednika
odbora za obranu Dume Aleksej Žuravljov.

Žuravljovljeve divlje prijetnje signaliziraju frustracije zbog
Putinove posrnule invazije na Ukrajinu i bijes zbog nastojanja
Finske da uđe u NATO, piše Daily Mail.

– Ako Finska želi pristupiti ovom bloku, onda je naš cilj
apsolutno legitiman – dovesti u pitanje postojanje ove države. To
je logično. Ako Sjedinjene Države prijete našoj državi, onda
dobro: evo vam Sarmat [Sotona-2 projektil], od vas će ostati
nuklearni pepel ako mislite da Rusija ne bi trebala postojati. A
Finska kaže da je jedno sa SAD-om. Pa, stani u red. Finci bi
općenito trebali biti zahvalni Rusiji na njihovoj državnosti, na
činjenici da Finska postoji kao država, ističe Žuravljov.

Upitan hoće li Rusija sada prebaciti nuklearno oružje na svoju
granicu s Finskom, rekao je:

– Zašto? Ne trebamo. Možemo gađati Sarmatom iz Sibira, pa čak i
dosegnuti do Velike Britanije. A ako udarimo iz Kalinjingrada…
vrijeme dohvata hipersonika je 200 sekundi – samo naprijed,
momci. Na finskoj granici nećemo imati strateško oružje, već
klasu Kinzhal, ono koje će do Finske stići za 20 sekundi, ili čak
10 sekundi.

Rekao je da će Rusija masovno ojačati svoje vojne snage na svom
zapadnom krilu.

– To je prirodno. Ako dosad nismo predvidjeli moguća
neprijateljstva sa strane Finske, sada su ona sasvim moguća. I to
se mora uzeti u obzir, bez sumnje.

Tvrdio je da je Finska isprovocirana da se pridruži NATO-u od
strane SAD-a i Britanije.

– Finci nemaju što podijeliti s nama. Od nas dobivaju više od 90
posto plina, drva i još mnogo toga. Kome je prije svega potrebna
borba? Fincima? Ne boje se da će ih Rusija napasti. Naravno,
prije ili kasnije će ih Amerikanci na to natjerati. Kao što su na
to natjerali Ukrajinu, pokušavaju natjerati Poljsku i Rumunjsku.
I, kako praksa pokazuje, uspijevaju. Nemoguće je reći da će
Finska ući u NATO i ponašati se prema nama kao do sada – to se
neće dogoditi. Amerikanci će ih poticati na provokacije. Dugo
trpimo. Ali ovo ne može trajati zauvijek, poručio je.

Finska bez ruske struje

Fingrid, operater finske nacionalne mreže, potvrdio je za Sky
News da više nema struje koja dolazi iz Rusije. Reima Paivinen,
viša potpredsjednica u Fingridu, rekla je kako su “uvjereni da
neće biti velikih problema”, a očekuje se da će Švedska pomoći.
Električna energija iz Rusije čini oko 10% ukupne potrošnje
Finske. Ovo je uslijedilo nakon što je Finska potvrdila da će
podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u.

Rusija o odgovoru na ulazak Finske i Švedske

Rusija je upozorila da će njezin odgovor na ulazak Finske i
Švedske u NATO ovisiti o infrastrukturi koju će savez rasporediti
u te dvije zemlje, izvijestila je RIA, prenosi Sky News. Ruska
državna novinska agencija citirala je u svom izvješću zamjenika
ministra vanjskih poslova te zemlje Sergeja Rjabkova.

Interfax, neovisna ruska novinska agencija, izvijestila je da je
Rjabkov rekao da Rusija nema “neprijateljske namjere” prema
dvjema zemljama. Švedska i Finska zatražile su članstvo u NATO-u
nakon rata u Ukrajini. Širenje NATO-a bio bi udarac za ruskog
predsjednika Vladimira Putina, koji je inicirao rat u, kako
je rekao, pokušaju da osujeti napredovanje saveza na istok.

NATO o dugoročnoj strategiji

NATO-ovi ministri vanjskih poslova sastaju se u Berlinu ovaj
vikend kako bi raspravili o dugoročnoj strategiji, uzimajući u
obzir mogući ulazak Finske i Švedske. NATO-ov geopolitički
utjecaj naglo je porastao nakon ruske invazije na Ukrajinu te bi
on uskoro mogao dobiti nove članice.

Vladajuća finska Socijaldemokratska stranka u subotu objavljuje
stajalište o eventualnom priključenju NATO-u. Finski državni vrh
objavio je u četvrtak da Finska mora podnijeti zahtjev za
članstvo u NATO-u “bez odgađanja”, što je veliki zaokret u
politici koji je potaknula ruska invazija na Ukrajinu. 

Potpora socijaldemokrata značila bi da je većina finskog
parlamenta za ulazak u NATO, čime bi bio utrt put zahtjevu za
kandidaturu u narednim danima.Švedski vladajući socijaldemokrati
trebali bi u nedjelju odlučiti hoće li odustati od
višedesetljetnog protivljenja članstvu u NATO-u, što će gotovo
sigurno dovesti do toga da i Švedska zatraži članstvo u
Savezu. 

Švedski i finski ministri vanjskih poslova Ann
Lide i Pekka Haavisto trebali bi sudjelovati
na sastanku NATO-a. Danska, Norveška i Island su članice NATO-a
od njegova osnivanja. 

Moskva kaže da bi širenje NATO-a na Finsku i Švedsku bilo
neprijateljska gesta i predstavljalo dodatnu prijetnju njezinoj
sigurnosti te je obećala odgovoriti na taj potez. Finsku i
Švedsku kandidaturu trebalo bi odobriti svih 30 zemalja.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u
petak da bi članstvo Finske i Švedske u NATO-u bilo “pogreška”,
kao što je bilo i pristupanje Grčke Sjevernoatlantskom savezu.
Zasad je nejasno je li to samo privremeno protivljenje Turske,
koja je članica NATO-a, ili potencijalno velika prepreka širenju
Saveza na dvije zemlje, ocjenjuje BBC.

Situacija je puno gora nego na početku rata

Ukrajinska zastupnica pozvala je Sjedinjene Države da Ukrajini
pruže sustave protuzračne obrane i borbene zrakoplove, rekavši da
je situacija na bojnom polju “daleko gora” nego što je bila na
početku rata.

– Trenutno je pakao na prvoj crti bojišnice, rekla je Oleksandra
Ustinova novinarima na okruglom stolu njemačkog Marshall fonda u
Washingtonu.

– Sada gubimo mnogo više ljudi nego što je bilo na početku rata.

Ustinova je rekla da Ukrajina više ne traži borbene avione MiG iz
sovjetske ere jer se “rat promijenio”.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest