Rast inflacije uskoro donosi i veće rate kredita – u prosjeku će na godišnjoj razini narasti za 1800 kuna
Gospođa Marina Pepelnjak iz Zagreba godinama vodi detaljnu
evidenciju potrošnje. U svega dva mjeseca troškovi života ovoj su
zagrebačkoj obitelji porasli s 3 i pol, na gotovo 6 tisuća kuna.
“Prosječna obitelj, svaki mora imati 1000 eura plaću. Muž je
godinama na istoj, ja sam godinama na istoj, a cijene idu gore”,
priča Marina.
Osim troškova života, 800 kuna više plaća i režije. Svaki mjesec
treba podmiriti i ratu kredita za stan. Na pola su puta, čeka ih
još 15 godina otplate. Rast kamata je neizbježan.
“Kamata je promjenjiva, nitko ne priča kolika će biti, što će
biti. Mi možemo sad imati 3600, a za godinu dana može biti 4600 i
to mi nitko ne može reći, tako da se ja bojim što donosi
budućnost”, govori Marina.
‘Rast će biti postepen’
Kako je to kad ti rata kredita naraste preko noći, najbolje znaju
članovi Udruge Franak.
“Ne vrijedi nikome paničariti ako već ima kredit. Kakav kredit
ima, kako ga je ugovorio tako ga mora otplaćivati, dakle razloga
za paniku nema jer promijeniti ništa ne možeš, što će biti – bit
će”, kazao je Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima
Udruge Franak.
Kretanje kamatnih stopa usko je povezano s inflacijom, no
kreditni posrednik Vjeko Peretić umiruje.
“Taj rast koji se najavljuje događat će se postepeno i dugoročno
i ići će u koracima po 0,25 postotnog poena, tako da nećemo
doživjeti onaj scenarij koji je bio sa švicarskim frankom”, kazao
je Peretić.
Na primjeru stambenog kredita od 75 tisuća eura s rokom otplate
od 15 godina i kamatnom stopom od 4 posto, s povećanjem od 0,5
postotnih poena – rata raste za 150 kuna mjesečno, odnosno 1800
kuna godišnje. U slučaju da kamata naraste za 1 postotni poen,
rata je veća 290 kuna na mjesec, godišnje – više od 3500 kuna.
Jedno od mogućih rješenja je reprogramiranje kredita s još uvijek
niskim kamatama.
“One se kreću negdje oko 2,5 posto ovisno o vremenu fiksiranja, i
upravo to fiksiranje odnosno zaključavanje kamatne stope na
sljedećih 10 godina vam omogućava miran san i da ne morate
brinuti o inflaciji i o porastu kamatne stope”, objašnjava
Peretić.
U tom slučaju, s kamatom od 2,5 posto godišnje ćete uštedjeti
nešto više od 4800 kuna.
Hoće li Vlada reagirati?
Jedno je sigurno – rast kreditnih rata bit će dodatni udar na
standard. Pitali smo i premijera Andreja Plenkovića hoće li
ponovno reagirati.
“Kad god je bilo ključno, onda smo intervenirali i ako situacija
bude takva da vidimo da taj trend raste reagirat ćemo ponovno”,
kazao je premijer i dodao da je to zadnja opcija, ali da je
moguća.
Pitanje je samo hoće li reakcija stići dovoljno brzo.
“Ali ako se ne djeluje relativno brzo, ovdje više ne govorimo o
mjesecima ili godinama, govorimo o tjednima i prelijevanje
negativnih posljedica neće biti zaustavljeno”, tvrdi Neven
Vidaković, financijski stručnjak.
Mnogi već sad teško žive – a ukoliko izostane vladina
intervencija moglo bi biti i gore.