Poljoprivrednici i ribari su u okviru travanjskog vladinog paketa mjera, kako bi se spriječilo povećanje cijena hrane, dobili oko 250 milijuna kuna
Ne trebamo strahovati od nestašice hrane, kazao je predsjednik
Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović u
središnjem Dnevniku HTV-a, prenosi
Poslovni dnevnik.
Objašnjava da se radi o blagodatima zajedničkog tržišta EU gdje u
jednoj državi postoji, naprimjer, veća samodostatnost s biljnim
proizvodima, a u drugoj sa životinjskim. Možda u nekom lancu
negdje ‘sitno pukne’, ali zato globalno nestašice ne bi trebalo
biti, kazao je i dodao će cijene sigurno još rasti.
– Teško je reći bi li cijene hrane prestale rasti ili počele
padati odmah nakon zaustavljanja rata u Ukrajini, kazao je
Jakopović. No smatra da bi cijene mogle padati u slučaju
“otvaranja” velikih količina žitarica koje su sada blokirane u
Ukrajini. Radi se o 20 milijuna tona, a u Hrvatskoj se,
naprimjer, proizvede godišnje milijun tona žitarica, dodao je i
kao drugi bitan segment spomenuo energiju koja bi na ovaj ili
onaj način kroz Rusiju morala doći u Europu.
Poljoprivrednici i ribari su u okviru travanjskog vladinog paketa
mjera, kako bi se spriječilo povećanje cijena hrane, dobili oko
250 milijuna kuna. Jakopović ističe da je travanjski paket mjera
bio usmjeren prema građanstvu i umirovljenicima.
Izvanredne situacije
Srbija je zabranila izvoz žitarica i uljarica, a i Mađarska je
poduzela neke korake u tome smjeru, iako je članica EU. Prema
postojećim informacijama, Hrvatska to neće napraviti. Jakopović
smatra da se takvi mehanizmi koriste samo u izvanrednim
situacijama.
– U ovome trenutku je procjena svih europskih čelnika, pa tako i
hrvatskih, da nije potrebno poduzimati takve mjere. Obrazloženje
je jednostavno – svaka država članica je samodostatnija u
određenoj kulturi. To bi lančano dovelo do dizanja cijena u
Europskoj uniji i smatra se da u ovome trenutku takvo nešto nije
potrebno. Ako bi došlo do zaoštravanja mjera, pogoršanja
situacije, onda se može razmišljati o nečemu takvom, kazao je.
Na pitanje može li ovaj krizni trenutak biti poticaj za povratak
na zemlju, povećanje obradivih površina, pa u konačnici i veću
proizvodnju, Jakopović je rekao da su u Hrvatskoj poljoprivrednoj
komori još i prije pandemije upozoravali i naglašavali da je
svaka zemlja dobra, da je što više samodostatnija, barem onim
kulturama gdje je to moguće.
– Mi smo sa žitaricama i uljaricama više nego samodostatni. Ono
što nam nedostaje je prerada. Sada je trenutak da usmjerimo sve
naše investicije, ciljeve prema preradbenim kapacitetima kako bi
što više te primarne poljoprivredne proizvodnje ostale u
Republici Hrvatskoj, a ne da robu izvozimo, a uvozimo skupe
gotove proizvode. Osim toga, bitno je dobiti što jeftinije ulazne
troškove energije, kazao je Jakopović.