Čekamo svi nestrpljivo da ekipa iz Mosta s Plitvica pred hrvatsku
javnost izađe – s kojim ono? – četvrtim prijedlogom u deset dana
što bi oni zapravo sa svojih 19 mandata i kojem će putem ova
država krenuti. Vlada sa što manje političara, a više stručnjaka,
vlada nacionalnog jedinstva, odnosno pozivanje na konsenzus i
svojevrsno političko ujedinjenje na određeni rok suprostavljenih
najvećih politčkih partija.
Lijepo zvuči na papiru, ali je zapravo stanovito prizivanje na
suspenziju demokracije u kojoj je pravilo da se osim u ratu
stranke imaju natjecati pred biračima za vlast kako bi nametnule
svoju koncepciju budućnosti jedne zemlje i da imaju jaku oporbu
koja se s tom konecpcijom ne slaže, odnosno na izborima se
natječe sa svojom politčkom koncepcijom. U tom smislu, Božo
Petrov sve više sliči na nadobudnog šefa socijalističke omladine
u misiji nadilaženja unutarnjih razlika i ostvarenja svetog, ali
“godotovskog” cilja svih političara u zadnjih cca 100 godina;
izlaska iz krize. Kad u tom cilju ujedini SDP i HDZ, možda ne bi
bilo loše da taj koncept spusti kapilarno na niže razine. Da
oduzme posao političarima i pusti konce u ruke običnim ljudima da
rješavaju probleme oko sebe, baš kao što se to činilo nekad čemu
kao dokaz prilažemo tekst od prije 35 godina kad je čak 7 tisuća
ljudi samo iz Općine Karlovac na delegatskim izborima birano da
sudjeluju u vlasti na svim razinama, od poduzeća do političkih
institucija. Zanimljivo, tekst o izborima u kojem niti jednom
nije spomenuta partija, Tito i socijalizam.
“Izbori”, Karlovački tjednik, 21. lipnja 1979.
Konstituiranjem skupština samoupravnih interesnih zajednica
uspješno je okončana višemjesečna izborna aktivnost i obavljena
službena smjena delegata. Samo u općini Karlovac izabrano je 7000
delegata od kojih je gotovo svaki deseti član skupštine jedne
samoupravne interesne zajednice.
Statistički podaci, međutim, ne bi pružili pravu sliku značaja
izbora. Narod kaže da se po jutru dan poznaje. Ako se ova
poslovica primijeni na upravo završene izbore, onda s optimizmom
treba očekivati da druga generacija “sizovaca” unese velike
kvalitetne promjene u naš samoupravni život.
Izborima se, naime, nije prišlo formalno i nisu predstavljali
samo smjenu delegata. Naprotiv, karakteristika izborne aktivnosti
je svestrana kritička analiza i oscjena dosadašnje aktivnosti
delegata i delegacija, odnosno efikasnosti slobodne razmjene rada
i delegatskog sistema. Izabrana su i prva kolektivna rukovodstva,
uvedena institucija promjenjivog delegata, dok su srodne i
posebne delegacije dobile prevlast nad općim delegacijama.
Ovo su, zacijelo, i najveće vrijednosti i novine završenih izbora
za interesne zajednice. Dosadašnja iskustva koristit će za
otklanjanje slabosti i propusta u samoupravnom interesnom
organiziranju i slobodnoj razmjeni rada, a predstavljat će i
značajnu pomoć prilikom sastavljanja programa novih delegacija i
skupština. Istodobno, osnivanjem posebnih i srodnih delegacija,
uvođenjem kolektivnog rukovođenja i promjenljivog delegata
umnogome će se, između ostalog, popraviti odgovornost i aktivnost
delegata, delegacija i organa u skupštinama SIZ-ova. Ukratko:
posljednjim izborima na tisuće radnih ljudi i građana
najdirektnije je uključeno u proces samoupravnog planiranja i
odlučivanja o zadovoljavanju zajedničkih potreba.
Istina, sve ovo su pretpostavke, ali i realna očekivanja. Novi
delegati, koji su upravo preuzeli upravljanje poslovima i
sredstvima u SIZ-ovima, to treba u praksi i da potvrde.
Pripremio Tihomir Ivka