Slovenija podržava proširenje Schengena na Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, ali će za to biti teško postići političku suglasnost
Slovenija podržava ulazak Hrvatske u Schengenski prostor,
kazala je u ponedjeljak buduća slovenska ministrica vanjskih
poslova Tanja Fajon, ali je upozorila da će konsenzus o tome
u Europskoj uniji biti teško
postići prije reforme Schengena.
Slovenija podržava proširenje Schengena na Hrvatsku, Rumunjsku i
Bugarsku, ali će za to biti teško postići političku suglasnost,
kazala je Fajon odgovarajući na pitanja slovenskih zastupnika
pred parlamentarnim odborom za vanjsku politiku, dodajući da je
razlog u “nepovjerenju” do kojega je među članicama Schengenskog
prostora došlo nakon velike migracijske krize 2015.-2016. godine,
zbog čega po njenim riječima pet država članica Schengena, među
njima i Austrija, još uvijek i dalje provodi pojačane kontrole sa
susjednim državama koje su u Schengenu.
“Sve dok ne obnovimo, ne reformiramo Schengen mislim da je
proširenje Schengena na tri nove države ugroženo. Mislim da nam
je najprije potrebno ostvariti moćno povjerenje među članicama”,
kazala je Fajon.
U svom uvodnom jednosatnom izlaganju u kojemu je iznijela načela
kojima će se voditi slovenska politika, Fajon je među ostalim
rekla da će se zalagati za dosljedno poštovanje arbitražnog
sporazuma o granici s Hrvatskom, kako je navedeno i u
koalicijskom sporazumu triju stranaka koje ulaze u vladu novog
premijera Roberta Goloba.
No, dodala je da se iskreno zauzima za strategiju što boljih
dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom, te da je ulazak Hrvatske u
Schengen i u OECD u obostranom interesu Slovenije i Hrvatske.
“S Hrvatskom imamo mnogo više zajedničkih
interesa nego razlika, a s političkom se
voljom sva pitanja mogu riješiti”, kazala je Fajon.
U svom govoru na početku sjednice Fajon je među ostalim istakla
da će se Slovenija u budućoj vanjskoj i europskoj politici
zauzimati za proširenje Europske unije na države zapadnog
Balkana, te za dijalog Beograda i Prištine, pri čemu će aktivnije
sudjelovati u tom procesu i na europskoj razini i na forumima
regionalnih inicijativa.
Kritički je ocijenila djelovanje odlazeće vlade Janeza Janše na
području vanjske politike u zadnje dvije godine, posebno njene
“deficite” na planu poštivanja nezavisnih institucija i medija,
te približavanje Slovenije u tom razdoblju “autoritarnim
režimima” u Mađarskoj i Poljskoj, najavivši ponovno okretanje
Slovenije “jezgri” odnosno središnjim državama EU-a s jakim
institucijama i načelom poštivanja vladavine prava, posebno
istaknuvši Njemačku, a spomenula je i Francusku i Italiju.
Cilj buduće slovenske diplomacije po njenim će riječima biti
vratiti i povećati ugled Slovenije, te zagovarati slovenske
interese, a u taj angažman želi, kako je dodala, unijeti i svoje
osobne karakteristike, a to su “ustrajnost, hrabrost i
samosvijest”.
51-godišnja politologinja 13 je godina bila članica Europskog
parlamenta, u politiku je došla na nagovor bivšeg premijera i
sadašnjeg predsjednika Boruta Pahora s mjesta dopisnice
Slovenske televizije iz Bruxellesa, a predsjednica je Socijalnih
demokrata SD, jedna od triju stranaka u vladi novog
premijera Roberta Goloba.
Očekuje se da će ministarska lista koju je za svoju vladu odredio
Golob biti uvjerljivo potvrđena na izvanrednoj sjednici
slovenskog Državnog zbora koja je predviđena za srijedu.