Po broju umrlih od raka pluća među najgorima smo u Europi, po broju pušača smo u laskavom društvu Bangladeša i Srbije, a nakon bugarskih tinejdžera, najviše puše, hrvatska djeca
Hrvatska je pritom jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojima se
i dalje puši u kafićima. To pitanje nitko nije ni spomenuo još od
onog neuspjelog pokušaja zabrane Darka Milinovića prije 13
godina. Pa se povodom svjetskog dana nepušenja ljuti i
najpoznatiji hrvatski borac protiv ovisnosti: Slavko Sakoman –
koji kaže: imamo milijun pušača, gdje su javne kampanje protiv
pušenja?
Cigareta ujutro. Cigareta popodne. Cigareta navečer. Cigareta uz
kavu. Cigareta uz mobitel. Sami ili u društvu – bez cigarete ne
može svaki treći Hrvat.
-Koliko dugo pušite? “Malo više od 40 godina.” -I nikada niste
probali prestati? “Nisam”, kaže Karolina Topalović iz Zagreba.
“Poslije 28 godina pušenja sam prestala. -Koji je bio glavni
razlog? “Pa ne znam, previše sam pušila. 3 kutije dnevno. S tim
sam stala, ali privlači me, mami me”, tvrdi Merlin Lukić iz Beča.
-Kako ste reagirali kad su vam kćeri rekle tata počele smo
pušiti? “To su kasno rekle. A počele su puno prije. Pušile su s
12, 13 godina, a nisam znao”, govori Antun Filić iz Zagreba.
Najviše u Hrvatskoj puše mladi. Više od 40 posto – u dobi između
25 i 35 godina.
“Pa počeo sam krajem srednje škole. Ali nisam ja sad neki pušač
da bi kutiju na dan. Tu i tamo zapalim”, pravda se Leon Gržinić
iz Zagreba.
Nisam pušač, ali naravno da je teško biti tu gdje je skupina
ljudi i kad dođeš doma roba ti se čuje. Neugodan miris i u kosu
ti uđe”, kaže Marija Ćavarušić iz Zagreba.
U Europi, po broju pušača prednjači Srbija s više od 40 posto, a
s tek jednim postotkom manje – slijede Grčka i Rumunjska. Bosna i
Hercegovina broji oko 38 posto pušača, a Hrvatska – 36,6 posto. S
druge strane u Švedskoj ih je tek 8, a u Norveškoj i na Islandu
13 posto.
Koliko je teško prestati pušiti – najbolje zna naš stručnjak za
ovisnosti.
“Teže se skinuti s cigareta nego s alkohola. I procesi
odvikavanja, unatoč i bolesti pušača, i rak već počinje – ne mogu
prestati pušiti. Makar bi rekli – glavu će izgubiti zbog toga,
vrlo to teško ide”, objašnjava neuropsihijatar Slavko Sakoman.
Ni okolina ne pomaže. Jer Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u
Europi gdje se i dalje puši u kafićima.
“Kad stranci dolaze, baš se ono šokiraju kak se može unutra
pušiti. Znači, uđu u ovaj zadimljeni prostor. I pepeljare su
posvuda, ljudi puše. I oni svejedno mene pitaju jel se može
pušiti ovdje, koliko je to njima nevjerojatno. Onda su svi
veseli, sretni, kao bit ćemo malo ovdje”, poručuje konobar Stipe
Ćurić.
No, na jedno kratko vrijeme to nije bilo tako. Jer još 2009.
godine pušenje na svim javnim mjestima pokušao je zabraniti
tadašnji ministar zdravstva Darko Milinović.
“Gospođa Kosor kada je preuzela vladu zamolila me je za
liberalizaciju tog zakona. Ne bi bilo korektno od mene sad
govoriti zašto me to zamolila, ali nikada si to neću oprostiti.
Hrvatska je šest mjeseci s tim zakonom živjela zdravo”, smatra
Darko Milinović, bivši ministar zdravstva.
Zbog pušenja svake godine ostajemo bez grada veličine Krapine,
jer podaci pokazuju da od direktnih posljedica umre čak 12 tisuća
ljudi. A Vlada smatraju stručnjaci – ne radi ništa kako bi to
spriječila.
“Naši 15-godišnjaci devet puta češće svakodnevno puše nego
norveški. Deset puta nego islandski. Znači, postoje države koje
čuvaju svoje mlade, mladi su najveće bogatstvo u zemlji”, tvrdi
Sakoman.
“Pozivam Andreja Plenkovića i kolegu ministra Beroša da o tome
razmisle i da zabrane pušenje, da samo vrate onaj zakon koji sam
ja nažalost liberalizirao”, kaže Milinović.
A uz grafičko upozorenje na kutiji cigareta možete nazvati i ovaj
broj – pa poslušati savjete za prestanak pušenja.
“Uzmite voće ili povrće kada imate žudnju za cigaretom. Zabavite
se nekom drugom aktivnošću, slušajte muziku, operite zube.
Mislite pozitivno.”
Na prestanak pušenja danas je pozvao i ministar zdravlja, zasad
samo statusom na Twiteru.