Svaka država članica treba nam ponaosob reći – možete unutra
Ispunili smo kriterije za euro, sad još samo čekamo da nam netko
kaže da možemo i u Schengen. Čekamo zeleno svjetlo, imamo podršku
za Schengen, ispunili smo kriterije, još malo i ući ćemo, zasad
smo u čekaonici. To smo čuli već tisuću puta i možda vam je o
Schengenu već dosadilo slušati, ali zapravo bi vas to itekako
trebalo zanimati. Jer Schengen je jedno od najvećih europskih
dostignuća, to je razlog zašto vrijedi biti član Europske Unije.
Jednom kad uđemo, više nećemo čekati ni u kakvim redovima na
ulazu ili izlazu recimo iz Slovenije, nitko vas neće pitati
putovnicu, nego ćete samo proći. Nitko vas više neće pitati kamo
idete ni zašto, jer Schengen znači slobodu kretanja.
Slavili smo svečano i početak pristupnih pregovora 2004. i prije
devet godina ulazak u Uniju. Slavili smo i 2020. predsjedanje,
ali nikako da proslavimo taj najopipljiviji dio članstva –
povezanost bez granica.
“Vjerujem da nema nikakvih problema s ulaskom u Schengenski
prostor”, kazao je Ivo Josipović, bivši predsjednik Hrvatske
2014. godine.
“Mi smo zreli i sposobni”, poručio je Zoran Milanović 2015.
godine.
“Nama je cilj ulazak u Schengen”, kazao je Vlaho Orepić, ministar
unutarnjih poslova 2016. godine.
“Nama je ambicija da 2019. bude upravo ta godina”, tvrdio je
Andrej Plenković 2017. godine.
Ali 2019. je odavno prošla i još ništa, a nije da se nismo
trudili, kupili smo milijardu kuna opreme, džipova,
termovizijskih kamera, uređaja za otkrivanje otkucaja srca.
Optimistični novinari redovno su izvještavali o punoj spremnosti
za čuvanje bedema Europe.
Strogoćom prema migrantima dokazivali smo se Bruxellesu i uspjeli
smo. Prvo europska komisija, pa onda prije pola godine i vijeće
ministara EU, svi su nam dali zeleno svjetlo, ali još nije
gotovo, slijedi kompliciran proces novih EU odobrenja. No
hrvatski premijer danas nakon razgovora s njemačkim kancelarom
uvjeren je da smo u Schengenu iduće godine.
“Mi očekujemo u sljedećim danim i to za vrijeme francuskog
predsjedništva da to dođe na dnevni red, da to onda dođe u
Europski parlament i onda se to opet vraća na vijeće, a naš je
cilj i ambicija da naše članstvo u eurozoni i šengenskom prostoru
budu realizirani 1. siječnja 2023. godine”, izjavio je premijer
Plenković.
Svaka država članica treba nam ponaosob reći – možete unutra.
Ali jednom kad sve finalno uvjerimo, stiže nam zona u kojoj će se
lakše disati, bez onih famoznih kolona i kontrola. Doduše
slobodni protok znači da će nestati gužve na recimo Bregani i
Macelju, ali gužve na istoku bi se mogle još i povećati. I ne
samo to. Čini vam se da su sada kvadrati preskupi, mogli bi biti
još skuplji.
“To je također moguće jedan od efekata ulaska Hrvatske u
Schengen. Cijene nekretnina bi mogle ići gore u tom slučaju, ako
sam ja u pravu onda i po toj osnovi. Koliko, to je sad teško za
reći”, objašnjava Luka Brkić, profesor na Fakultetu političkih
znanosti u Zagrebu.
Ali uz Schengen možda će napokon nestati žica razdora između
Hrvatske i Slovenije, tko zna možda i između Hrvatske i Mađarske.
Novi slovenski premijer već je rekao da se žica pokazala nehumana
i neučinkovita. Kako ta nehumanost izgleda na terenu, godinu i
pol je dokumentirala Tiha Gudac.
“To je zaista jedna odvratna žica, žica koja na sebi ima žilete
koji režu do kosti u kraju u kojem ona ikog nije spriječila da
prelazi, a uništila je zajedništvo ljudi”, kazala je Tiha K.
Gudac, redateljica dokumentarnog filma “Žica”.
Inače, prostor bez unutarnjih kontrola nazvan je prema selu
Schengenu u Luksemburgu, u kojem je 1985. potpisan sporazum o
postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama između
članica EU-a. A Bugarska i Rumunjska su još 2011 imale sva zelena
svjetla i bile su u poziciji u kojoj je Hrvatska danas pa još
uvijek nisu u Schengenu. Naravno, nema šanse da ćemo i mi toliko
dugo biti u šengenskoj čekaonici, barem nas tako uvjeravaju.