Hrvati već sada 70 posto štednje drže u eurima, a najveća promjena bit će nam ona na bankomatima
Hrvatska je jučer stigla na korak do uvođenja eura kao službene
valute. Nakon što su Europska komisija i Europska središnja banka
objavile pozitivno Konvergencijsko izvješće o napretku Hrvatske u
ispunjavanju kriterija za uvođenje eura, ostalo je još samo da EK
da konačno zeleno svijetlo na sastanku Vijeća ministara financija
u Bruxellesu, koji je zakazan za 12. srpnja.
Iako mnogima to i dalje to zvuči apstraktno, plaćanje eurima je
stvarnost koju ćemo morati prihvatiti brže nego što smo svjesni.
Za sedam mjeseci na bankomatima se više neće podizati kune, a već
5. rujna na svim prodajnim mjestima u Hrvatskoj pojavit će se
cijene u eurima.
Prelazak na preračunavanje u eurima trebalo bi nam olakšati
razdoblje dvojnog iskazivanja cijena. Ono će trajati godinu dana
od kada euro postane obavezna valuta u Hrvatskoj, do 31. prosinca
2023. godine. To je ujedno i mehanizam koji bi trebao zaštiti
građane od proizvoljnog zaokruživanja cijena. Zaokruživanje
cijena u kunama koje će stajati pored vrijednosti u eurima
propisano je Zakonom u uvođenju eura.
Zaokruživanje na dvije decimale
“Jedinične cijene roba i usluga koje su iskazane na više od dvije
decimale, nakon preračunavanja zaokružuju se i iskazuju s istim
brojem decimala kao prije preračunavanja. Ako je druga decimala
manja od pet, prva decimala ostaje nepromijenjena. Ako je druga
decimala jednaka ili veća od pet, prva decimala povećava se za
jedan”, stoji u Zakonu.
A to znači da će 20 kuna, čija je točna vrijednost 2,65445617
eura, biti zaokruženo na 2,65 eura. Jedan će euro, čija je točna
kunska protuvrijednost 7,53450 kuna, iznositi, kao i sada, 7,53
kune.
Osim što do tada vrijedi dvojno iskazivanje cijena, 31. prosinca
također je i datum do kojeg će biti moguće zamijeniti kune u
eure. Iz Hrvatske udruge banaka objašnjavaju nam kako će sve
banke u državi tijekom tih 12 mjeseci bez naknade mijenjati
najviše 100 novčanica i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji,
a iznad tog ograničenja banke mogu zaračunati naknadu. Za one
kojima i nakon 12 mjeseci ipak ostane nešto gotovine u kunama,
zamjena će još neko vrijeme biti moguća u Hrvatskoj narodnoj
banci.
“Također, banke su ovlaštene odrediti iznos iznad kojeg je
obvezna najava zamjene gotovine, a sve informacije će biti
pravovremeno, jasno i čitljivo istaknute u poslovnicama i na
internetskim stranicama banaka”, kažu iz HUB-a.
Nova bankomatska mreža
U bankama već teku aktivne pripreme za novu bankomatsku mrežu, s
obzirom na to da će se svi bankomati trebati prilagoditi formatu
eura, koji je nešto veći od kuna. Ona će, kako kažu iz HUB-a,
biti spremna 1. siječnja 2023. godine.
Odlična vijest za građane koji žale za vremenima kada se na
bankomatima moglo podići i 50 kuna je da će najmanji apoen u
bankomatima biti 10 eura. To, naravno, znači da će se moći
podizati i manje novaca od 100 kuna, što je do sada bio najmanji
apoen na gotovo svim bankomatima.
“Regulator će voditi računa o tome da građani budu opskrbljeni
dovoljnom količinom gotovine, te će bankomati biti opskrbljeni
apoenskom strukturom koja je prikladna za stanovništvo.
Konkretno, od 1. siječnja 2023. godine klijentima će biti
raspoložive novčanice od 10 i 20 eura, a postupno će se uvoditi u
ponudu novčanice od 50 i 100 eura, ovisno o procjeni svake
pojedine banke na temelju analize potrošnje i učestalosti
korištenja bankomata na pojedinim lokacijama”, objasnili su iz
HUB-a.
Kakvo će biti stanje na bankomatima diljem države, pitali smo i
pojedine banke. Tako će najmanji apoen od 10 eura biti zajednički
za sve banke, dok će razlika postojati s obzirom na najveći. Iz
Addiko i Erste banke su nam odgovorili kako će najveći apoen u
njihovim bankomatima biti onaj od 50 eura, dok će druge velike
banke postupno uvoditi apoen od 100 eura. OTP banka će,
primjerice, na nekim lokacijama uvesti apoen od 100 eura, dok će
se na nekima zadržati na 50.
Razdoblje dvojnog opticaja
Što se tiče novca na računima građana, Zakonom je regulirana
konverzija kunskih sredstava na tekućim, žiro, štednim i ostalim
računima u eure te će ona biti provedena automatizmom, po fiksnom
tečaju i bez troškova za klijente.
A dva tjedna od uvođenja eura, dakle do 14. prosinca, trajat će
razdoblje dvojnog opticaja u kojem će biti moguće plaćati i
kunama i eurima.
“Poslovni subjekti bit će dužni potrošaču koji je platio robu ili
uslugu gotovim novcem kune, ostatak vratiti u gotovom novcu eura.
Iznimno, ako poslovni subjekt neće biti u objektivnoj mogućnosti
ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, moći će ostatak
vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura ili samo
gotovom novcu kune. To bi se primjerice odnosilo na trgovine u
ruralnim i slabije naseljenim mjestima, čiji je pristup bankama
ograničen te na druge poslovne subjekte odnosno primatelje
plaćanja”, objasnili su iz Ministarstva financija.
I dok određene grupacije građana već sada znaju da će im faliti
hrvatska kuna, pretpostavlja se da za većinu uvođenje eura neće
biti problem. U hrvatskim je bankama već sada 85 posto depozita u
stranim valutama, a čak 70 posto svoje štednje Hrvati drže u
eurima.
Što se tiče rasta cijena, gospodarske nepogode kroz koju su
prošle mnoge EU članice nakon što su uvele euro, o tome se
trenutno može samo nagađati. Iz Vlade, kao i HNB-a, tvrde da će
povećanje cijena biti jednokratno, a nakon toga će se one brzo
ponovo normalizirati pod utjecajem konkurencije.