Hrana, struja, gorivo, telekomunikacije – poskupljenja gdje god se okrenete. Povratak u normalu se ne nazire, kao ni odgovor na pitanje: kako sve to preživjeti
Kako država, tako i narod – jedva. Obitelj Askar mjesečno živi od
10 tisuća kuna. Pritisak inflacije svakim je danom sve veći, pa
zarađeni novac vrijedi sve manje.
“Loše je, treba nešto napravit po tom pitanju – ovako se dalje ne
može, jer to je čisto preživljavanje, krpanje kraja s krajem.
Gledate gdje ćete djeci uskratiti: na igračkama, pelenama,
slatkišima, gledate akcije gdje je jeftinije samo da uštedite
koju kunu, i to nije održivo”, kazao je Leo Askar.
Štedi se na svemu. Za mjesec dana u obitelj dolazi i prinova –
boje se što donosi budućnost. U džepovima čak 60 posto Hrvata u
prosjeku nedostaje najmanje dvije tisuće kuna.
“A iskreno nemamo pojma kako ćemo, jer i ovako je teško i
užasno”, kazala je Kristina Askar.
Za hranu, režije i troškove prijevoza ova zagrebačka obitelj
izdvaja 80 posto ukupnog kućnog budžeta, i ne – nisu jedini.
“Preko polovice pučanstva danas u Hrvatskoj na razini je da će
trošiti na hranu, stanovanje i energiju negdje između 70 i 80
posto svojih mjesečnih primanja”, kazao je Krešimir Sever,
predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Hrana, struja, plin, telekomunikacije, kamate na kredite –
poskupljenjima, čini se – nema kraja.
Trenutačno imamo najvišu stopu inflacije od 90-ih. Nikad brže
nismo ostajali praznog novčanika.
“Netko tko ima ušteđevinu, recimo 10 tisuća eura od prošle godine
– vi danas za taj novac možete kupiti ono što ste lani mogli za
9.100 eura, ovih 900 eura pojela je inflacija”, objašnjava
matematičar Toni Milun.
I ne samo ušteđevinu, inflacija jede sve!
“Ako ste lani imali plaću 6000 kuna, i recimo da je narasla na
6300 – to je 5 posto povećanja plaće, ali inflacija je oko 10
posto, to je kao da vam je plaća pala na otprilike 5700 kuna”,
objašnjava Milun.
Plaće i mirovine ne prate poskupljenja, novac vrijedi sve manje,
pa građani rade jedino što mogu – kupuju samo nužno.
“Ukoliko smanjite potrošnju na tom sektoru, tada ste ugrozili
njih, kad ste ugrozili njih – umjesto da sudjeluju sa svojim
radom i plaćama koji su zaradili, postaju socijalni slučajevi”,
kazao je Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom
učilištu Effectus.
Dok vladajući umiruju situaciju, ekonomisti poručuju – dolazi nam
ekonomski uragan. Pitanje je samo hoće li nova reakcija države
stići dovoljno brzo – jer standard građana svakim tone sve
dublje.