U Hrvatskoj ipak nema 'invazije zmija' kako se nekima čini, no vrlo su aktivne zbog sezone parenja pa treba biti oprezan
Sezona lijepog vremena i sunčanja tek je krenula, a u Hrvatskoj
je već zabilježeno nekoliko ugriza zmija otrovnica. Srećom, niti
jedan koban. Posljednja je od poskoka nastradala starija žena u
selu Glavica kod Sinja koja je htjela baciti plastičnu vrećicu
što je stajala u dvorištu, no nije znala da je ispod nje zmija. A
niti gmaz nije mogao znati da će netko dirnuti u njegovo po svemu
sudeći nesigurno skrovište.
Iako su u sinjskom kraju navikli na zmije, mještani kažu da ih
ove godine ima toliko da im se čini kako su pod “invazijom
zmija”.
Iako je posljednja intervencija bila samo prije par dana u
Jasenovcu, Vlado kaže da nije primijetio veći broj intervencija,
ali zmijama još traje sezona parenja pa su vrlo aktivne i zapravo
ih je više vani u potrazi za partnerom. Ili partnericom,
naravno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Imali smo dugačak hladni period i onda naglo zatopljenje pa
zmije izađu iz svojih skrovišta. Sad smo recimo imali par kišnih
dana, zahlađenje, i one će se sigurno opet povući, a onda opet
izaći pa će se činiti da su u većem broju. Problem je i što u
selima nema više toliko domaćih životinja da bi zmije od njih
bježale, pa se kreću širim područjem i ljudi ih onda više vide”,
pojašnjava Vlado.
Zmije nikad ne napadaju iz čista mira
Njega i Darka, s kojim je prije tri godine osnovao Udrugu za
zaštitu životinja Zmijolovac s posebnim odobrenjem za hvatanje
zmija koje su, podsjećamo, zakonom zaštićena vrsta, zovu iz
praktički cijele Hrvatske kada se ovi gmazovi približe ljudima. I
sam pogled na nešto živo, vijugavo, što nekontrolirano migolji, a
možda i sikće, kod većine ljudi automatski izaziva nelagodu i
strah pa panično daju petama vjetra čak i kad se radi o
neotrovnicama. No, nema baš uvijek razloga za strah.
“Zmije grizu kad ih čovjek nehotice dodirne ili zgazi, i tada se
one brane. No, niti jedna zmija neće napasti čovjeka iz čista
mira. Naša udruga u četiri slavonske županije informira
građanstvo kako bi upoznali zmije i kako bi znali kako se
ponašati i u slučaju susreta i eventualnog ugriza”, kaže Vlado.
Pitamo ga je li zmijolovce ikad ugrizla zmija?
“Nije. Ali Darko, koji je zmijolovac već 40 godina, ima
zanimljivu anegdotu. U mjestu Šumeće, u vrijeme Jugoslavije
hvatale su se riđovke i otkupljivale za protuotrov, a jedna se
plaćala 10 maraka. Tako je Darko i krenuo loviti zmije kao
dječak, sa svojim ocem. Mnogi su i kuće od toga izgradili.
Uglavnom, jednom je riđovkama napunio cijelu kutiju pa onda
krenuo stavljati i u vreću. U jednom trenutku osjetio je nešto u
čizmi i zaledio se doslovce. To mu je vjerojatno spasilo i glavu
jer je riđovka sama ispuzala. A on je za nagradu, što ga nije
ugrizla, nije stavio u vreću”, prepričava Vlado dodajući kako
nije isključeno da će jednom i njih neka “gricnuti” budući da se
ponekad teško zaštititi.
Zmije u stropovima, trosjedima, WC-u u školi…
“Često nas ljudi zovu jer su vidjeli zmiju u kući, u nekoj
prostoriji, a onda mi moramo otkriti gdje su, jer one se jako
dobro znaju sakriti. Jednom nas je zvala baka da je vidjela zmiju
u dnevnoj sobi, sve smo rukama izvrnuli, svaku ladicu raskopali,
a na kraju smo je našli u spavaćoj. Malu riđovku”, kaže
zmijolovac.
Kao najčudnije mjesto na kojem su ikad našli zmiju odabire strop
u dnevnoj sobi. Nisu bile otrovnice, već velike bjelice, koje su
se zavukle ispod drvene lamperije. Kaže, na kraju su sve morali
pokidati kako bi došli do njih, a ukućanima su doslovce iznad
glava gmizale.
Jedna se “nevaljalka” zavukla i u cijev od školskog WC-a,
automobili i garaže već su “zmijska klasika”. Zadnja intervencija
u Jasenovcu – zmija izvučena iz ljetne kuhinje. No, još jednu
zgodu Vlado izdvaja.
“Zvala nas je gospođa iz okolice Slavonskog Broda, vidjela je
zmiju u dnevnoj sobi. Na kraju se zavukla u trosjed koji sam
morao doslovce izvrnuti da bi došao do nje.”
Teže je, kaže, uloviti poskoka jer, ne samo jer je najotrovnija
zmija u Europi, već mu je priroda dala i sposobnosti penjanja. Pa
nisu bez veze upozorenja da u šumi gledate i prema – gore. Zbog
poskoka zmijolovce najčešće trebaju u Lici i Dalmaciji dok su se
riđovke udomaćile na kontinentu. Treća otrovnica koja živi u
Hrvatskoj je planinski žutokrug, no susreti s njim su uistinu
rijetki, vjerojatno zato jer obitava iznad 900 metara nadmorske
visine.
“U Lici smo nedavno imali dvije intervencije s poskocima – bili
su baš uz stambene objekte. Imali smo riđovke i u garaži u
Slavonskom Brodu, u spremištu, pred kućom. No, srećom, nije bilo
nikakvih ugriza”, kaže Vlado koji se prisjeća tek nekoliko kobnih
slučajeva u Hrvatskoj koji su šokirali javnost.
Suhi ugriz
Zapravo je, navodi, smrtnost od zmijskog ugriza samo 0,2 posto i
okolnosti ovih slučajeva su bile specifične. Koliko će otrov na
nekog djelovati ovisi o količini koju je zmija ispustila, ali i o
masi osobe koju je ugrizla. I dok otrov poskoka može ubiti
odraslu osobu, kod ugriza riđovke to je rijetkost, ali može,
recimo, biti koban za djecu.
Kod ugriza otrovnice, treba pokušati što više smiriti disanje i
kretanje, kako bi krv što sporije kolala pa tako i otrov te treba
što prije pozvati pomoć ili transportirati osobu do zdravstvene
ustanove. Također, ne smije se podvezivati mjesto ugriza, ni
rezati, a pogotovo ne isisavati (što bi onima koji su gledali
Smogovce moglo pasti na pamet).
Postoji i nešto što se zove suhi ugriz – kad je zmija zagrizla,
vide se dvije rupice, ali bez otrova – jer ga ili nema dovoljno
ili je to napravila prebrzo. Međutim, i kad se radi o suhom
ugrizu ili ugrizu neotrovnice, treba biti oprezan, upozorava
Vlado.
“Ugriz zmije i kad nije otrovan opasan je zbog velike količine
bakterije. Može stvoriti infekciju koja pak može dovesti i do
trovanja. Kao zahrđali čavao. Treba potražiti medicinsku pomoć i
obično se dobije antibiotik ili tetanus.”
Kazne i do 200 tisuća kuna
No, zmijolovac Vlado opet naglašava važnost zmija u prirodnom
lancu i njihovu korisnost u reduciranju broja glodavaca koji su
prilično velike štetočine. Nisu bez razloga zakonom zaštićene, a
kazne su propisane ne samo za ubijanje već i za uznemiravanje
zmija. Za fizičke osobe one mogu ići do 30.000, a za pravne do
čak 200 tisuća kuna.