Zastupnik Troskot ponovio je opasnosti koje Most vidi od ulaska Hrvatske u eurozonu
Zastupnik Zvonimir Troskot ponovio je u utorak opasnosti koje
Most vidi od ulaska Hrvatske u eurozonu 1. siječnja 2023. te
procijenio kako bi litra ulja iduće godine u ovo vrijeme mogla
stajati između 35 i 40 kuna, a kilogram polubijelog kruha oko 18
kuna.
“Vidljivo je da cijene i dalje nekontrolirano rastu, tu je i
galopirajuća inflacija koja će ovim tempom sigurno rasti negdje
do ovog perioda sljedeće godine”, procijenio je Troskot u
saborskoj raspravi o Vladinu prijedlogu da se izmjeni Zakon o
otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.
Ustvrdio je kako to znači da će litra ulja, koja sada stoji od 17
do 24 kune, u ovo vrijeme sljedeće godine biti između 35 i 40
kuna, a kilogram polubijelog kruha, koji je sada 11 do 12 kuna
oko 18 kuna.
Tvrdi i kako neki resori nisu spremni za ulazak u eurozonu te
kako ne prestaju afere oko HNB-a i Hanfe, čiji su zaposlenici
nezakonito trgovali dionicama i vrijednosnicama. Afere u te dvije
institucije apostrofirali su i drugi oporbeni zastupnici.
“Ključna riječ na financijskom tržištu je povjerenje, kako će
onda izmjena zakona potaknuti naše tržište kad ga ‘tresu’ afere u
HNB-u i Hanfi”, pitala je Vesna Vučemilović. Ključan problem
ovoga zakona je kontrola. Tko kontrolira Hanfu i HNB, zanimalo je
i Zvanu Brumnića.
Josipa Begonju, zastupnika HDZ-a, koji hvali predloženi zakon,
zanima kako hrvatske građane, koji mahom štede u nekretninama,
motivirati da svoj kapital ulažu u investicijske fondove?
“Inflacija je dovoljan motivator da se novac ulaže, jer gubi puno
više vrijednosti, nego kad je inflacija manja”, odgovara državni
tajnik Ministarstva financija Stjepan Čuraj i napominje da
ulaganje u fondove uvijek nosi određeni rizik.
Naveo je kako u Hrvatskoj trenutno djeluju 93 investicijska fonda
koji su koncem travnja raspolagali s imovinom nešto preko 17
milijardi kuna.
Objasnio je kako se predloženim zakonom hrvatski pravni okvir za
otvorene investicijske fondove želi uskladiti s pravnom
stečevinom EU, i to u dijelu direktive iz prosinca prošle godine,
čiji je rok za prenošenje 30. lipnja ove godine.
“Koliko imamo malih ulagatelja, koliko oni drže od ovih 17,5
milijardi kuna?”, pitao je Boris Lalovac koji kaže kako se
posljednjih mjeseci vidi da padaju indeksi i vrijednost
investicijskih fondova od 10 do 15 posto.
“Nemam podatak koliko je u fondu pojedinačnih ulagatelja”,
odgovorio mi je Čuraj.
Radi jasnoće za male ulagatelje te kako bi mogli razumjeti i
usporediti ključna obilježja ulaganja, predloženi zakon propisuje
obvezu dostave jednog dokumenta koji će obuhvaćati sve ključne
informacije za ulagatelje.