Kad ministar Marić očekuje da bi nova mjera mogla dati rezultat? 'Sjajno pitanje, što bi rekli narodski, pitanje od milijun kuna ili u kojoj već valuti'
Strepnja analitičara i građana se ostvarila, inflacija u
Hrvatskoj probila je psihološku dvoznamenkastu granicu. U svibnju
je tako preskočila deset posto te je zastala na 10,8 posto.
Hrvatska je tako već drugi mjesec zaredom značajno iznad
prosječnih razina cijena u eurozoni u kojoj je svibanjska
inflacija oko 8 posto.
Pogledajmo i što je najviše poskupjelo u Hrvatskoj u godinu dana.
Od prošlog svibnja prijevoz za 19 posto, hrana i bezalkoholna
pića za više od 15, a restorani i hoteli više od 12 posto.
Pokućstvo je skuplje nešto manje od 12 posto, a stanovanje, u što
je uključena cijena vode, struje i plina, plaćamo 9 posto više.
Toliko je otprilike skuplja i obuća i odjeća.
Kada se gleda prema posebnim skupinama, najviše je u godinu dana
poskupjela energija za čak 21 i pol posto. Osjećamo to dobro već
mjesecima na cijeni goriva. Vlada ju je privremeno obuzdala, a
kako dalje i ima li vlada ikakav novi plan za obuzdavanje cijena
– jer ovaj prethodni je već pojela inflacija zna Ilija Radić.
Inflacija se više ne penje, ona leti. Ovog svibnja sve je u
prosjeku gotovo 11 posto skuplje nego prošle godine, a hrana i
prijevoz su sve bliže 20 posto.
Miro iz Zagreba kazao je kako mu se takvo stanje odrazilo na
život: “Ulje je poskupilo, benzin je poskupio… ma sve je
poskupilo, kaj pričamo? A isto mi je, ali imam manje.” Vesna iz
Opatije kaže: “Nekad sam za nas pet trošila onoliko koliko trošim
za nas troje.”
“Male su penzije, prvo. Drugo, ljudi imaju hiljadu i po kuna
penzije, slabo žive, kupe ljudi po smeću”, kazao je Hasan iz
Zagreba. Donedavne procjene su bile da će inflacija rasti do
polovine godine, pa će se smirivati. Sada to više ne izgleda
tako.
Ministar financija Zdravko Marić: “Najsretniji na svijetu bih bio
u ovom trenutku kad bih rekao – vrhunac nas čeka tada i tada i
nakon toga ide smirivanje. Zaista je teško predviđati bilo kakve
trendove i donositi jednoznačne odluke.”
Inflacija je uvozna, zato i Marić gleda prema Europskoj
središnjoj banci. Najavili su podizanje referentne kamatne stope
od 0,25 posto u srpnju, a onda vjerojatno opet u rujnu. Kad
ministar Marić očekuje da bi ta mjera konkretno mogla dati
rezultat?
“To je sjajno pitanje, ono što bi rekli narodski, pitanje od
milijun kuna, je l’, ili u kojoj već valuti…”, odgovorio je
Marić.
Travanjski paket vladinih mjera nije rezultirao željenim
učincima. A cijene će rasti i dalje, smatra SDP-ov Boris Lalovac,
jer ulazimo u turističku sezonu kada potrošnja raste:
“Turistički sektor je rekao da su im se cijene energenata,
odnosno struje povećale 400 posto što znači da će oni to sigurno
prevaliti na krajnjeg potrošača, odnosno krajnjeg gosta i bojim
se da će inflacija sigurno ubrzavati negdje do devetog mjeseca.”
Turistička sezona tradicionalno je doba berbe za ministra
financija. Proračun se puni, s inflacijom još bolje. Zato svi
oporbeni programi antiinflacijskih mjera počivaju na vraćanju tog
novca u sustav.
“Onoliko koliko raste inflacija pa dajte im da im toliko rastu
mirovine, pa neće oni iznijeti novac iz zemlje, neće se ništa
loše dogoditi. Neto će na kraju biti nula”, predlaže Mostov Božo
Petrov.
“Vratiti cijene energenata na predinflatorno razdoblje. Dakle,
vratiti cijenu, a imamo osnove za to. Primjera radi – gorivo, i
danas na svaku litru koju natočimo u rezervoar, šest kuna ide
državi”, takav prijedlog donosi Ivan Penava iz DP-a.
“Vlada mora hitno ići na rasterećenje neoporezivog dijela
dohotka”, konkretno predlaže Lalovac. Osim oporbe, mjere predlažu
i poduzetnici, ugostitelji, sindikati. Svatko gleda iz svog ugla.
Ministar kaže da ih sve čuje:
“Sve je na stolu! U ovakvim okolnostima sve je na stolu. Ali
treba biti odgovoran, treba biti hladne glave.”
No, dok su u Vladi hladne glave, dobar dio građana je praznog
novčanika. A smanjena potrošnja vodi do manje gospodarske
aktivnosti, pada BDP-a, a onda i do pojma kojeg se mnogi boje i
spomenuti.