Trećina svih turista dođe iz dviju zemalja gdje se značajno povećava broj oboljelih. Što čeka RH koja životno ovisi o sezoni? I zašto je kod nas više umrlih?
Austrijski znanstvenik Ulrich Elling koji vodi sekvencioniranje
virusa na Institutu za molekularnu biologiju Austrijske akademije
znanosti, obrušio se jučer na ljetno ukidanje maski kao mjeru
protiv širenja koronavirusa u toj zemlji: “To je ludost.”
Povod mu je bilo ono što je u nedjelju objavio na Twitteru, da se
broj zaraženih u Austriji u samo tjedan dana povećao “više nego
dvostruko”, sa 2989 na 6406 zaraženih dnevno. RTL.hr prije
desetak dana je prenio konstataciju vodećeg njemačkog virologa
Christiana Drostena:
“Ono što sam rekao početkom proljeća o mojim očekivanjima,
potvrdilo se. Ove godine nećemo imati ljeto bez zaraze.”
Prema podacima Europskog centra za prevenciju bolesti i kontrolu
(ECDC) oko polovice članica Europske unije bilježi sve brže
širenje koronavirusa. Daleko najgori je Portugal s čak 2751
otkrivenih slučajeva u 14 dana na 100.000 stanovnika. Austrija i
Njemačka su također među gorima, sa 400 odnosno čak 679.
Hrvatska prema tim pokazateljima trenutno zapravo stoji još i
relativno dobro (14 dana na 100.000 stanovnika) 84,2 slučaja. Čak
je i postotak pozitivnih testova u Hrvatskoj bitno niži od onih u
Austriji; 6,8 posto prema 13,3 posto.
Ali, ako znamo da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku
prošle turističke sezone iz Njemačke i Austrije u Hrvatsku došlo
čak 36 posto svih turista iz inozemstva, ako se tome pridoda i
Slovenija koja također ne stoji najbolje, da na te tri zemlje
otpada više od pola (51,4 posto) svih stranih turista, kakve su
onda perspektive naše zemlje s koronom ovog ljeta?
Epidemiolozima HZJZ-a smo poslali pitanja o tome što naša zemlja
može očekivati ovog ljeta s obzirom na ono što se s koronom
događa u glavnim turističkim, kako se veli, “određenim
krugovima”, kakav režim maski tokom ljeta možemo očekivati i,
možda i najvažnije, što možemo očekivati na jesen?
Jesen smo naveli zbog iskustava Hrvatske s eksplozijom korone
neposredno nakon svake turističke sezone od početka pandemije. A
još pamtimo i kolovoz 2020. kad se već sredinom tog mjeseca u
Njemačkoj počelo spominjati “korona alarm u Hrvatskoj” i
prijetnju da naša zemlja dospije na tada užasno nepopularnu
“crvenu listu” Instituta Robert Koch.
Prisjetimo se, Austrija je 17. kolovoza 2020. svim putnicima u
cestovnom prometu koji se vraćaju iz Hrvatske u Njemačku uvela
zabranu zaustavljanja sve do granice, gdje ih je čekalo
testiranje, doduše besplatno, ali su potom morali doma čekati
koji dan dok im se ne pošalju rezultati.
Za zemlju koja je uoči izbijanja COVID pandemije turizmu
zahvaljivala i do 20-ak posto BDP-a, kojoj je dobra i bogata
turistička u dobu energetske, ekonomske i sigurnosne krize zbog
rata u Ukrajini posebno važna, problemi s koronom u, primjerice,
kolovozu kao što je bilo 2020., zadnje je što joj treba. O
vlastitim zdravstvenim posljedicama da se ne govori.
I prije odgovora HZJZ-a na naša pitanja, neke činjenice o
aktualnom širenju koronavirusa u Austriji i Njemačkoj u odnosu na
Hrvatskoj jasne su već sad.
U Hrvatskoj je, prema najnovijim podacima HZJZ-a, do sada od
korone umrlo 16.030 ljudi. Dnevno zadnjih dana umire oko troje
zaraženih. Svakih 24 sata cijepi se – otprilike nitko. Zadnji
izvještaj navodi devet (9) ljudi. Cijepljenih s dvije ili više
doza je nešto manje od 2 milijuna, s jednom dozom 2,3 milijuna.
Odnosno, ECDC vodi da je u našoj zemlji potpuno cijepljeno samo
55,5 posto stanovnika. U Austriji je to 74 posto, u Njemačkoj čak
78 posto. Odakle onda takva eksplozija korone u puno bolje
procijepljenim društvima?
Jedan od brojnih grafikona koje ECDC prilaže pandemijskom COVID
profilu svake članice EU-a je onaj o raširenosti Omikronovih
podvarijanti BA.4 i BA.5 među stanovništvom svake od njih. Tu
stvari postaju vrlo zanimljive.
Diljem EU-a Omikron je apsolutno dominantan. Međutim, u Njemačkoj
se vidi da u najnovijem tjednu na BA.4 i BA.5 otpada skoro
trećina svih novih slučajeva. Za Deltu znamo da je bila bitno
zaraznija od početne “divlje” varijante. Za Omikron znamo da se
već u startu pokazao puno zaraznijim i od Delte.
Za podvarijante BA.4 i BA.5 ECDC je sredinom prošlog mjeseca
konstatirao da “pokazuje značajan rast zaraznosti” u odnosu na
ranije podvarijante Omikrona. Za BA.5 tada se prognoziralo da će
u Portugalu već krajem svibnja biti uzrokom čak dvije trećine
svih zaraza.
U Portugalu je danas epidemiološko stanje s koronom višestruko
najgore u EU-u, čak 2751 otkrivenih zaraženih na 100.000
stanovnika u 14 dana. I to još uz postotak pozitivnih testova od
šokantnih 50,3 posto. U skladu s tim, tamo imaju i stopu od 53,3
umrla od COVID-a na svakih 100.000 stanovnika tijekom zadnjih 14
dana.
To je bio razlog zašto je Christian Drosten u onoj izjavi prije
desetak dana rekao da ga čak ne zabrinjava niti takva eksplozija
Omikrona, koliko indicije da Omikron “ubija sve veći postotak
zaraženih”. Govorio je o “jugu Europe”, o Portugalu, gdje ispada
da od Omikronovih podvarijanti umire bitno više zaraženih nego
drugdje, kao da se “nešto događa” u smislu mutiranja virusa. U
vezi većeg broja umrlih u Hrvatskoj, i o tome smo poslali upit
HZJZ-u.
“Za mjesec dana ćemo znati događa li se nešto slično i kod nas”,
kazao je, misleći na Njemačku.
U toj istoj Njemačkoj, znači, od kraja svibnja naglo raste udio
podvarijanti BA.4 i BA.5 u ukupnom broju zaraženih koronom, i to
naočigled ne pravocrtno, nego još strmije. Točno u trenutku kad
se vidi početak naglog širenja tih podvarijanti, grafikoni ECDC-a
pokazuju za Njemačku i ponovno povećanje broja oboljelih, i to po
prvi put nakon strmog pada još tamo malo poslije početka
proljeća.
U Austriji je sve to još očitije. Sredinom svibnja pojavljuje se
nagli skok udjela BA.4 među zaraženima. Već krajem svibnja vidi
se nagli skok udjela BA.5. koji uspijeva bitno potisnuti čak i
BA.4. Najnoviji tjedan kojega za Austriju prati ECDC kaže da na
te dvije podvarijante otpada preko 40 posto, zapravo skoro pola
(!) svih otkrivenih zaraženih koronom.
Isto kao kod Njemačke, broj zaraženih prati to što se događa s
udjelima te dvije posebno zarazne podvarijante, tako da je i u
Austriji po prvi put od malo nakon početka proljeća počeo rasti
broj zaraženih. Ali, poklopilo se i to da je u Austriji od
početka lipnja strmo skočio postotak pozitivnih testiranja na
koronavirus.
To je zapravo onaj skok dnevno novozaraženih Austrijanaca u samo
jednom tjednu sa 2989 na 6406 zaraženih dnevno, zbog čega je
molekularni biolog Elling, njihov top stručnjak za
sekvencioniranje virusa, gorko otvorio upitnik za svoje
pratitelje na društvenim mrežama smatraju li da će Austrija
probiti broj od 10.000 već ove srijede…
A Hrvatska? Prema podacima ECDC-a, a to je doista malo neobično,
u Hrvatskoj je stopa umrlih u dva tjedna na milijun stanovnika
unatoč nominalno boljim epidemiološkim pokazateljima 8,9 umrlih.
U Austriji je, pak, 2,4, u Njemačkoj 3,3… Što se tiče
Omikronovih posebno zaraznih varijanti koje se u te dvije zemlje
u zadnje vrijeme rapidno šire, Hrvatska prema podacima ECDC-a još
nije niti izbliza u tako lošoj situaciji. Ili barem – vjerojatno
– nije u takvoj situaciji. Za zadnjih tjedan dana ECDC za
Hrvatsku, naime, nema podataka. No, i ono što je zadnje
objavljeno, iako nepotpuno, oslikava da je tada kod nas stanje s
udjelom BA.4 i BA.5 među svim zaraženima bilo onakvo kakvo je u
Austriji i u Njemačkoj bilo još prije nekoliko tjedana.
Zato ECDC u prognozama za naredna dva tjedna za Hrvatsku računa
da će broj zaraženih stagnirati ili čak i malo padati. Austriji
se, međutim, prognozira rast, i to za dva tjedna od čak 50 posto.
Njemačkoj još i gore.
Njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach sredinom travnja na
sebe je navukao gnjev javnosti kao glasnik s mračnim prognozama
kada je za list Bild am Sonntag rekao da je sasvim moguće da ćemo
na jesen “dobiti vrlo zaraznu varijantu Omikrona, smrtonosnu
poput Delte”.
Kritičarima je malo značilo to što je Lauterbach tada rekao i to
da bi dobra vijest trebala biti to da će se do rujna vjerojatno
razviti ciljano cjepivo protiv Omikrona.
Najnovije, Der Standard je o ovakvom stanju išao porazgovarati s
Hans-Peterom Hutterom, stručnjakom za javno zdravstvo i za
epidemiologiju na Medicinskom sveučilištu u Beču, da bi ih
profesor dočekao otrovnim sarkazmom, uperenim ne protiv njih,
nego na najnovije stanje s koronom u Austriji.
“Što bih trebao reći o tome? Ne, nema više korone, kao što možete
i sami vidjeti iz percepcije u javnosti”, komentirao je.
Rekao je da je stanje “nažalost onakvo čega su se bojali da će se
dogoditi nakon što su korona-mjere odjednom praktično isparile”.
Ali, mjere su “isparile”, ali “ispario” nije i virus, dodao je,
nego upravo suprotno.
Ono što ga najviše boli, kao i mnoge druge znanstvenike i
medicinare u Austriji, je plan da maske ostanu neobavezne sve do
23. kolovoza, kako je zasad u planu.
“Ne mogu shvatiti da se sve ovo događa, a da nitko ne razmišlja o
mjerama”, kazao je Hutter.
Što se Hrvatske tiče, trenutno je na snazi odluka o produljenju
obaveznih maski u zdravstvenim ustanovama, u “trgovačkim
društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost”, zatim za
pacijente i svo zdravstveno osoblje, te za sve koji rade u
ustanovama socijalne skrbi u kojima su smješteni stariji, nemoćni
i osobe s invaliditetom.