U zadnjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a
NATO će na svom samitu u Madridu povećati broj vojnika u visokom
stupnju pripravnosti na preko 300.000, rekao je u ponedjeljak
glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg.
“Mi ćemo transformirati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj
vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300 tisuća”,
rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu,
ususret samitu NATO-a u Madridu.
Trenutačno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 tisuća
stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina. Na samitu u
Madridu čelnici Saveza donijet će odluku o povećanju nekih od tih
borbenih skupina na razinu brigada.
Stoltenberg je najavio da će u novom Strateškom konceptu koji će
saveznici usvojiti u Madridu Rusija biti definirana kao “najveća
i izravna prijetnja našoj sigurnosti”.
U zadnjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je
bila definirana kao strateški partner NATO-a.
“To neće biti slučaj u strateškom konceptu oko kojeg ćemo se
složiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da
Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti, našim
vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima”,
rekao je Stoltenberg.
Prvi put u Strateškom konceptu spomenut će se i Kina i izazovi
koje Peking predstavlja za članice NATO-a. Još uvijek je nejasno
hoće li se riješiti pitanje turske blokade za primanje Finske i
Švedske u NATO.
Stoltenberg je rekao da se na tome intenzivno radi, da će biti
sastanaka i u Madridu, ali da “ne može obećati da će blokada biti
uklonjena”.
Najavio je da će se u utorak u Madridu sastati s turskim
predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, finskim Saulijem
Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.
Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje
od duge tradicije neutralnosti i one su 18. svibnja službeno
zatražile članstvo u NATO-u.
Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u
NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske.
Kao glavni razlog za protivljenje ulasku tih dviju neutralnih
skandinavskih država u Sjevernoatlantski savez, Turska navodi da
one podržavaju kurdske separatiste.
Ankara traži da Švedska i Finska prestanu pružati utočište
članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) koje u Turskoj
smatraju teroristima te da ukinu zabranu prodaje oružja Turskoj,
koju su te dvije zemlje uvele zbog turske intervencije u Siriji.
Samit NATO-a se održava u Madridu od 28. do 30. lipnja u najvećoj
sigurnosnog krizi od Drugog svjetskog rata, koja je izazvana
ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila
ustaljeni poredak.
Predviđen je i dolazak na samit ukrajinskog predsjednika
Volodimira Zelenskog.