Rezultate istraživanja o tome kojeg su svjetonazora Hrvati, koliko vjeruju instuticijama i političarima, koje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija plus, donosi Damira Gregoret
Kojeg su svjetonazora Hrvati, koliko vjeruju institucijama,
političarima, osobama iz okruženja i što misle o uvođenju eura?
Političke preferencije su manje-više poznate, što kroz česte
izbore, što kroz brojna istraživanja, a dijelom ih prati i
svjetonazor.
Desna politička orijentacija najčešća
U ukupnoj punoljetnoj hrvatskoj populaciji desna politička
orijentacija je najčešća, to je stav nešto više od četvrtine
građana (25,5 posto). Od toga ih se kao desnica izjasnilo najviše
(0,7 posto radikalne desnice, 15,7 posto desnice), a kao desni
centar nešto više od 9 posto.
Lijevi politički spektar bira nešto više od 22 posto građana.
Treći izbor je sam centar odnosno liberali s gotovo 14 posto (8,2
posto centar, 5,7 posto liberala) dok se za zelenu politiku
opredijelilo manje od 5 posto građana.
Muškarci su češće desno orijentirani dok čak 40 posto žena ne
želi odgovoriti ili ne zna gdje bi se svjetonazorski smjestile.
Ukupno najveći dio populacije se ne vidi ni u jednom političkom
pretincu (22,9 posto), pa je to zapravo najvažniji bazen koji i
odlučuje na izborima. Najstariji su, uvjetno rečeno
jednostavniji; ili desno ili lijevo, uglavnom bez nijansi između.
U manjim sredinama češće su desno orijentirani, u većima lijevo.
Lijevi svjetonazor dominira na sjevernom Jadranu, u sjevernoj
Hrvatskoj i u Zagrebu s okolicom dok su desnije orijentirane
Dalmacija, Slavonija, Središnja i gorska Hrvatska. I krajnja
desnica i krajnja ljevica u cijeloj zemlji vrti se tek oko 1
posto, pa se čini da smo kao nacija politički prilično umjereni.
Jesu li svi političari isti?
Da su svi političari isti i da ne vjeruju niti jednom poručuje
više od 57 posto građana. Taj je postotak najveći među mladima do
40 godina.
Hrvati još češće potvrđuju tvrdnju da je većina političara
korumpirana. Stav je to više od 70 posto punoljetnih građana.
Dašak optimizma vidi nešto manje od polovine ispitanika koji
vjeruju da su moguće promjene nabolje u hrvatskoj politici (49
posto). U promjene na bolje više vjeruju stariji i manje
obrazovani nego mladi i obrazovaniji, a 28 posto tu nadu ne vidi.
Vođa čvrste ruke
Da je Hrvatskoj potreban vođa čvrste ruke poruka je gotovo 70
posto građana. Čak češće to zazivaju žene nego muškarci, najčešće
mladi i stariji, nešto rjeđe građani srednje dobi. Slabije
obrazovani izrazito češće zazivaju čvrstu ruku (80 posto), a
učestaliji su zagovornici koji žive u manjim naseljima i mjestima
ispod 20.000.
Da bi uz dobru politiku, imigrante bi se moglo i trebalo uspješno
uključiti u hrvatsko društvo smatra 42,1 posto hrvatskih građana,
dok ih se 22,7 posto ne slaže s takvim stajalištem. Žene su češće
zagovornice promigrantske politike od muškaraca (45,7 posto prema
38,1 posto), kao i starija populacija u odnosu na mlađe dobne
skupine.
Euro, NATO, Europska unija i Srbija
Podjela među građanima najvidljivija je oko već gotove stvari,
oko uvođenja eura. Znamo da za šest mjeseci euro službeno mijenja
kunu ali gotovo 40 posto Hrvata tome se protivi. Nešto je manji
postotak onih koji podupiru ulazak u eurozonu (36,1 posto), a
petina je neodlučna (20,8 posto). Žene su prema euru skeptičnije
nego muškarci (30,1 posto prema 42,8 posto), a najžešće se
protive oni s najnižim obrazovanjem. U Dalmaciji su najrjeđe za
uvođenje eura (27,7 posto), a najčešće u Središnjoj i gorskoj
Hrvatskoj (45,4 posto).
Članstvo u NATO-u podržava 54,9 posto građana, dok se 17,8 posto
ispitanika ne slaže s hrvatskim članstvom u toj organizaciji.
Muškarci su češće za članstvo od žena (58,3 posto prema 51,8
posto), te mlađi u odnosu na najstarije.
Polovica hrvatskih građana (47,8 posto) smatra kako je članstvo u
EU donijelo Hrvatskoj više dobrih nego loših stvari, njih 18,5
posto se ne slaže s takvim stajalištem. Muškarcima je češće nego
ženama prijemljivo ovo stajalište o korisnosti članstva (52,5
posto prema 43,5 posto), dok je najveća koncentracija zagovornika
korisnosti članstva zabilježeno u dobnoj skupini od 31-40 godina
(52,5 posto), te među najobrazovanijoj populaciji (53,5 posto).
Skoro dvije trećine građana smatra kako bi Hrvatska i Srbija
morale imati dobre međusobne odnose (65,4 posto), uz 11 posto
protivnika takvom stajalištu. Žene su češće zagovornice takvog
odnosa (67,6 posto), kao i najmlađa populacija (70,2 posto) i
najobrazovaniji (75,8 posto), te građani koji žive u
Sjevernojadranskoj regiji (71 posto).
Ocjena povjerenja u institucije
I završavamo s povjerenjem u institucije, političare, bliske
osobe i to skalom ocjenama od 1 do 10. Najveću razinu povjerenja
na ovoj ljestvici ima obitelj – nešto iznad 9 od maksimalnih 10.
Prijatelji su nešto iznad 8, pa sa sličnim ocjenama slijede
liječnici (6,51), znanstvenici (6,44) i kolege na poslu (6,42).
Oko ocjene 5 su vojska, crkva i policija. Povjerenje u javne
službenike je na 4 od mogućih deset, Vlada i mediji nešto su
ispod toga (Vlada 3,71 a mediji 3,55) , a tek onda, na dnu
ljestvice povjerenja su sudstvo, Hrvatski sabor i za kraj
generalno političari u koje Hrvati imaju najmanje povjerenja.
Današnjim podacima završili smo ciklus istraživanja Slike nacije,
a sutra u RTL Dosjeu analiziramo zašto najvažnije podatke – što
su nam prioriteti, želje i čemu težimo u budućnosti.
NAPOMENA: Terensko istraživanje je, ekskluzivno za RTL,
provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja na
uzorku od 1054 ispitanika iz cijele Hrvatske. Standardna greška
uzorka je +/- 3 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.