Uz energente rastu i cijene hrane. Očekivana prosječna stopa inflacije na godišnjoj razini od oko deset posto - već je pojela rast državnih plaća, ali i mirovina
Temperature idu gore – do utorka bi ponovno mogle i cijene
goriva.
“Ne očekujem ništa, već godinama se ne vozim automobilom”, kaže
Dario iz Osijeka.
“Ja mislim da bi vlada trebala reagirati jer ni ovako ne možemo
plaćati gorivo”, kaže Nikolina iz Osijeka.
“Žalosno je to…i hitna ide po bolesnike s gorivom, neće i oni
uskoro moći voziti ko i mi”, kaže Stjepan iz Osijeka.
Čeka se potez vlade, a Zdravko Marić kaže da je sve na stolu.
Doznajemo da se razmatra više opcija:
1.) Nastavak postojećeg modela zamrznutih cijena svim pumpama
osim onima koje nisu uz autocestu
2.) Poskupljenje, bez intervencije, kako bi se bolje punio
državni budžet – dok bi građani vaučere za gorivo dobili na
jesen
3.) Moguća je i opcija da vlada ograniči cijenu osnovnih goriva u
prodaji na veliko
Iz vlade, zasad, bez komentara, a guverner HNB-a Boris Vujčić
upozorava:
“Treba voditi računa da što dulje traje kriza tako je vreća tih
instrumenata sve – praznija!”.
Neto dobit velikih naftaša poput INE, u prvom ovogodišnjem
tromjesečju je 586 milijuna kuna – što je 11 puta više u odnosu
na 50 milijuna kuna dobiti iz prošle godine. Pripisuje se to
rastu cijena goriva.
Mali distributeri u prošloj su godini ostvarili milijardu i 854
milijuna kuna prihoda, a od čega čiste dobiti više od 81 milijun
kuna. Zbog gubitaka u ovoj najavljuju ključ u bravu.
“Vjerujem da su sagledali sve aspekte i da će odluka biti
pozitivna. Ako se to ne desi mi moramo zatvoriti jer više nemamo
financijskih sredstava”, kaže Armando Miljavac, predsjednik
Udruge malih distributera goriva.
Cijene energenata već su otišle u nebo, Rusija zatvara pipu,
uniji prijeti nestašica plina. Guverner HNB-a u ovoj godini
očekuje stopu gospodarskog rasta višu od 5 posto. I upozorava:
“Po meni najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, već
situacija na tržištu energenata. Hoće li doći do obustave
isporuke plina što je jedna od mogućnosti s kojom smo suočeni. To
bi u 2023. godini moglo dovesti do recesije. ”
Istodobno Europa kuje hitne planove za preživljavanje bez ruskog
plina. Zemlje unije u lipnju su prvi put u povijesti uvezle više
ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a nego plina iz plinovoda u
Rusiji.
“Ne bih rekao da će to imati neposrednog utjecaja na hrvatske
ekonomske aktivnosti. Smanjit će se sigurno izvozna aktivnost
hrvatskih poduzeća, ali i ukupna ekonomska aktivnost na razini
EU”, kaže Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Uz energente rastu i cijene hrane. Očekivana prosječna stopa
inflacije na godišnjoj razini od oko deset posto – već je pojela
rast državnih plaća, ali i mirovina.