Ranilović i Vujović govore kako su cijene rasle manje nego cijene hrane i energenata, a euro ne bi trebao utjecati na taj sektor
Mnoge ovih dana zanima hoće li sljedećih mjeseci doći do pada
cijena nekretnina. Posebno zato što se na globalnom tržištu već
lagano mogu uočiti signali pada, a i razne institucije poput
Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke vjeruju kako
postoje naznake da bi cijene mogle ići prema dolje.
”Ima tu puno faktora, ali činjenica je da se zbog visoke
inflacije dižu kamate. Američka i Europska središnja banka dižu
kamate u nekakvim ciklusima, mi očekujemo da će taj ciklus
promijeniti trendove negdje od jeseni pa na dalje. Posebno iz
razloga što poskupljuje novac”, rekao je za RTL.hr stručnjak za
nekretnine Dubravko Ranilović.
‘Trendovi će se promijeniti na jesen ili zimu’
Naglasio je kako tu postoje još neki faktori koji su vezani uz
pandemiju i rat u Ukrajini, te se zbog toga ne može s potpunom
sigurnošću znati što se može očekivati na jesen i zimu, no
činjenica je da je inflacija previsoka i da su kamatne stope
počele rasti što će, pojašnjava Ranilović, svakako utjecati na
smanjenje potražnje.
Ranilović je pojasnio su svi ciklusi cijena do sada bilu u
ritmovima od 7-8 godina i kako se zasigurno ovaj trend rasta
cijena i potražnje ne može nastaviti.
”Tako smo imali ciklus od 2001. do 2008. godine kad je raslo, pa
od 2008. do 2015. kad je padalo. Tako da se nadam da sad taj
ciklus neće biti krizan, nego da će samo biti jedan ciklus u
kojem će se promijeniti trendovi. Smatramo s obzirom na rast
kamatnih stopa da će se trendovi promijeniti ovu jesen odnosno
zimu”, kazao je Ranilović.
Dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri
HGK-a Boro Vujović također je naglasio kako puno
parametara utječe na to što se s tržištem nekretnina događa.
”Kad je u pitanju recesija, sve ovisi o snazi i dužini te
recesije. Prisutan je određen rast kamatnih stopa, ali mislim da
on kakve su sad najave, neće bit tako drastičan da bi doveo do
velikih problema i pritiska na prodaju”, rekao je za RTL.hr
Vujović.
”Realno je očekivati da će doći do zaustavljanja ovog trenda
visokog rasta cijena. Mislim da će se prije zaustaviti ovaj rast,
nego da će cijene krenuti prema dolje. Doći ćemo u rekao bi
stabilnu situaciju gdje će ljudi doći možda u situaciju gdje će
biti primorani korigirati cijenu. Ali da će doći do nekog velikog
globalnog pada, mislim da to nije realno očekivati”, dodaje
Vujović.
Vujović napominje kako su cijene nekretnina narasle puno manje
nego cijene hrane i energenata.
Utjecaj prelaska na euro
Ulazak u eurozonu, prema Vujovićevu mišljenju je određena
zaštita, kako nam se ne bi događao neki veliki rast kamatnih
stopa. Dok Ranilović ne vjeruje da će euro ostaviti traga na
cijeni nekretnina.
”Prelazak na euro neće utjecati na tržište nekretnina. Mi smo
gledali da su primjerice cijene padale u trenutku kad smo ulazili
u Europsku uniju, zato što su bitniji ovi drugi faktori nego sama
činjenica ulaska u eurozonu. Puno je bitnije ono što se globalno
događa i kakva će biti svjetska ekonomija nego sam ulazak u
eurozonu”, pojasnio je Ranilović.
Ranilović, koji je inače predsjednik Udruženja poslovanja
nekretninama pri HGK-a, napominje kako se očekivao nekretninski
boom i prilikom hrvatskog ulaska u EU, no kako se on nije
dogodio.
”Tako će biti i sa ulaskom u eurozonu. Čak nam je za priobalno
područje interesantniji ulazak u Schengen”, rekao je Ranilović.
Problemi s novogradnjom
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-a rekao je
kako cijene novogradnje ovise o odnosu potražnje. Uz to, na
novogradnju utječu još neki drugi faktori kao što je cijena
materijala i cijena radne snage.
”Na cijelom području Europe imamo problem radne snage i problem
materijala. Ta cijena se konačno stabilizirala, ali to je nešto
što još dodatno utječe. No to ne treba generalizirati, ovisi gdje
gradite. Veliki je raspon u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj”,
rekao je Ranilović.
Upitan o tome je li APN nešto na što se u ovom trenutku treba
odlučiti, Vujović je kazao kako je to mjera iz prošlosti.
”Učinci APN-a nemaju toliko velik utjecaj na tržište nekretnina.
To je mjera iz 2017. kojoj je cilj bio zaustaviti iseljavanje
mladih i omogućiti im da si mogu priuštiti nekretninu u
Hrvatskoj. Ta mjera nije postigla taj svoj cilj. Onaj tko je
kreditno sposoban i ima posao na neodređeno, taj ionako ne
iseljava iz Hrvatske” zaključuje Vujović.