Porezno rasterećenje na plaće traže i poduzetnici, a iz Vlade na sve zasad šute. Najave mjera na jesen ostaju na tome da će pomoći kome bude trebalo
Pretrpane autoceste ljeti postale su žile kucavice hrvatskog
proračuna. Cestarina i gorivo su prvi troškovi, prije one prave
potrošnje na godišnjem odmoru.
Evo što kažu ljudi: “Preskupo je u cijelom svijetu.”
“A mislim…skupo je u Njemačkoj, skupo je svugdje.”
“Meni je svejedno, ja ga natočit moram, ako ga mislim vozit moram
natočit, tako da… egal.”
A što je više turista, više novca kapa u proračun. Ove godine,
zbog rekordne inflacije, ne kapa nego pljušti.
Samo u srpnju iznos fiskalnih računa premašio je 30 milijardi
kuna. To je gotovo osam milijardi kuna više nego rekordne 2019.
godine. Premijer Andrej Plenković ne krije
zadovoljstvo: “Važan trenutak za prihode svih koji se bave
turizmom, ali i za državu, da ima neke koristi od toga da bi
povećali fiskalni kapacitet za intervencije za kada će trebati, a
to će biti jesen.”
Država je u proljetnom paketu spustila PDV na niz proizvoda te na
plin i struju. Sad je spušten PDV na ogrjev. Isplaćeni su i
vaučeri za režije. A što nas čeka na jesen? Iz Vlade planove
kriju, ali zato zahtjeve imaju sindikati. Oni priznaju samo jedan
lijek protiv inflacije – veće plaće.
“Plaće u ovom trenutku mogu biti jedini odgovor na ovu veću
inflaciju i na ovaj pad standarda hrvatskih građana. Prostora za
povećanje plaća ima i na razini Vlade kao najvećeg poslodavca,
siguran sam da ga ima na razini privatnih poduzetnika”,
kaže Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih
sindikata Hrvatske.
U protivnom, gospodarski teška jesen će za Vladu postati još
teža. “Ili će se povećati plaće radnicima, ili će se ići u
masovne štrajkove, kako na razini državnog i javnog sektora, tako
i na razini privatnog sektora”, nastavlja Novosel.
Poduzetnici, očekivano, takav štrajk neće podržati. Kažu,
privatnici koji su mogli povećati plaće, to su već napravili. Sad
je red na Vladu da im pomogne. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP)
je izračunala – ako bi Vlada neoporezivi dio plaće povećali na
5000 kuna, smanjila porez na dohodak na 15 posto, te doprinose za
mirovinsko i zdravstveno, kažu, da bi se minimalna plaća povećala
za 144 kune, a srednje i niže plaće između 400 i 700 kuna.
Na sličnom tragu je i Glas poduzetnika. Od države traže reforme,
te da prestane novac bacati na raspodjele lokalnoj upravi i
spašavanje besperspektivnih industrijskih grana, nego da ga
ostavi u džepovima građana.
“Trebala bi smanjiti poreze i doprinose i omogućiti ljudima da
dobiju više svojih novaca, a manje toga im uzimati”,
kaže Dražen Oreščanin iz Glasa poduzetnika.
Bivši ministar financija je za takve promjene čekao prvi
siječnja. No, do početka godine čeka nas duga i skupa jesen. Hoće
li Marićev nasljednik imati hrabrosti za takav potez
ranije? Iz Vlade zasad šute.