Klimatolozi već dugo upozoravaju da će toplinski valovi biti sve češći te s višim temperaturama, kako se svijet bude zagrijavao. Međutim, budućnost je stigla brže od očekivanog
Dosad nezapamćeno visoke temperature dolaze brže i jače nego što
su istraživači očekivali pa se postalja pitanje što možemo
očekivati u budućnosti? Hrvatsku su ove godine zahvatila tri vrlo
snažna toplinska vala. U Dubrovniku je prošle nedjelje izmjerena
rekordna temperatura od 38,6 stupnjeva, a toplinski valovi ovog
su ljeta snažniji nego inače, piše Net.hr.
Nije bolje nije ni u ostatku svijeta. Kako piše Nature,
nezapamćeni toplinski valovi “haraju” proteklih tjedana od
Londona do Šangaja. U lipnju se Tokio punih devet dana “pekao” na
temperaturama iznad 35 Celzijevih stupnjeva, što je bio njegov
najteži toplinski val otkako su počela službena mjerenja 1870-ih.
Ujedinjeno Kraljevstvo je sredinom srpnja oborilo rekorde s
temperaturama koje su skočile iznad 40 stupnjeva, po prvi put od
početka mjerenja.
U međuvremenu, šumski požari potaknuti toplinom poharali su
dijelove Francuske, Španjolske, Grčke i Njemačke.
Vrućina koja je iznenadila i znanstvenike
Klimatolozi već dugo upozoravaju da će toplinski valovi biti sve
češći te s višim temperaturama, kako se svijet bude zagrijavao.
Međutim, budućnost je stigla brže od očekivanog, osobito u
Zapadnoj Europi koja je, prema istraživanju objavljenom prošlog
mjeseca, postala žarište toplinskih valova. A oni nisu samo sve
jači i snažniji već i prkose prognozama klimatskih modela.
Istraživači se sada trude analizirati ovogodišnje toplinske
valove kako bi bolje razumjeli kako će ekstremne vrućine utjecati
na društvo u budućnosti. “Znanstvena zajednica očito je
razmišljala o mogućnosti ovakvih događaja. Ali, ipak je prilično
nestvarno da se to zbilja i dogodilo”, kaže Eunice Lo, klimatska
znanstvenica sa Sveučilišta u Bristolu, koja je proučavala
toplinski val u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Toplinski val 2003. ubio više od 70.000 ljudi
Ekstremne vrućine jedna su od najsmrtonosnijih posljedica
globalnog zatopljenja. Izravno ubijaju ljude, posebno one koji
rade na otvorenom te preopterećuju energetske mreže, prekidajući
opskrbu električnom energijom u trenucima kada ljudi najviše
trebaju klimatizaciju ili ventilatore kako bi rashladili
pregrijane domove.
Procjenjuje se da je toplinski val u Europi 2003. godine ubio
više od 70.000 ljudi. A toplinski valovi također mogu pogoršati
druge katastrofe, poput šumskih požara, i nanijeti visok danak
mentalnom zdravlju.
Iako su toplinski valovi u posljednjih nekoliko godina postali
sve gori, studije o najekstremnijim primjerima skočile su nakon
toplinskog vala u lipnju 2021. u pacifičkoj sjeverozapadnoj
regiji Sjeverne Amerike. Taj toplinski val bio je toliko iznad
ljestvica da je u resetirao polje istraživanja ekstremne vrućine,
kaže Vikki Thompson, klimatska znanstvenica u Bristolu.
U studiji objavljenoj u svibnju, ona i njezini kolege pokazali su
da je samo pet toplinskih valova zabilježenih bilo gdje u svijetu
od 1960. bilo ekstremnije, mjereno odstupanjem od klime
prethodnog desetljeća. Gledajući samo temperaturne rekorde diljem
pacifičkog sjeverozapada u godini ranije, činilo se “potpuno
nevjerojatnim” da bi moglo doći do takvog rekordnog toplinskog
vala, kaže ona.
Redefinirana očekivanja
Toplinski val ovog srpnja u Ujedinjenom Kraljevstvu nije bio
toliko jak, ali bi ipak mogao ostati upisan u povijest kao
događaj koji je prodrmao naciju u svijest o opasnostima
ekstremnih vrućina. Dana 18. i 19. srpnja široki dio zemlje
postavio je nove temperaturne rekorde. Četrdeset i šest
meteoroloških stanica srušilo je prethodni državni rekord od 38,7
stupnjeva za čak tri ili četiri stupnja, a procjenjuje se da je
umrlo na stotine ljudi.
Znanstvenici su to donekle predvidjeli. Studija klimatskog
modeliranja objavljena prije dvije godine otkrila je da je
moguće, iako malo vjerojatno, da će Ujedinjeno Kraljevstvo
prijeći 40 stupnjeva u narednim desetljećima. Međutim, to se
dogodilo već ove godine, s novom nacionalnom najvišom
temperaturom od 40,3 stupnjeva.
Nedostaci u mjerenju i procjenama
Činjenica da su temperature premašile prag mnogo brže nego što se
očekivalo mogla bi proizaći iz toga što klimatski modeli ne
uzimaju u obzir sve što utječe na toplinske valove, pa stoga ne
projiciraju buduće ekstremne topline potpuno točno. Primjerice,
korištenje zemljišta i navodnjavanje utječu na toplinske valove
na načine koje modeli još uvijek u potpunosti ne uzimaju u obzir
što utječe na pogrešnu procjenu i pravi učinak klimatskih
promjena.
Analiza međunarodne istraživačke skupine World Weather
Attribution od 28. srpnja pokazala je da su klimatske promjene
uzrokovane ljudskim djelovanjem ovogodišnji toplinski val u
Velikoj Britaniji učinile barem deset puta vjerojatnijim. Studija
je također zaključila da bi toplinski val bio dva do četiri
stupnja hladniji da nije bilo globalnog zatopljenja. “To je još
jedan dokaz da postoje neke stvari koje vjerojatno ne možemo
uhvatiti s modelima”, kaže Peter Stott, klimatski znanstvenik u
Met Officeu, britanskoj nacionalnoj meteorološkoj službi u
Exeteru.
Poput toplinskog vala na sjeverozapadu Tihog oceana 2021.,
toplinski val u Velikoj Britaniji 2022. mogao bi postati
katalizator za razumijevanje što uzrokuje da toplinski valovi
postanu još ekstremniji od očekivanog, kaže Erich Fischer,
klimatolog na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju u
Zürichu. U studiji modeliranja objavljenoj prošle godine, Fischer
i njegovi kolege predvidjeli su da će u nadolazećim desetljećima
klimatski ekstremi u velikoj mjeri oboriti prethodne rekorde.
Proučavanje opsega u kojem ekstremi ruše rekorde može pomoći
lokalnim dužnosnicima da planiraju vrste ekstrema koje bi mogli
očekivati u bliskoj budućnosti, tvrdi Fischer.
‘Dvostruki mlazovi’ odgovorni za toplinske valove u
Europi
Osim Ujedinjenog Kraljevstva, veći dio Europe već je doživio
nekoliko toplinskih valova ove godine. Zapravo, kontinent je
doživio rekordnu vrućinu nekoliko puta u proteklih pet godina,
kaže Kai Kornhuber, klimatolog sa Sveučilišta Columbia u New
Yorku, koji je bio dio tima koji zapadnu Europu identificira kao
posebno sklonu toplinskim valovima. Tijekom posljednja četiri
desetljeća, ekstremna vrućina tamo je rasla tri do četiri puta
brže nego u drugim regijama srednje geografske širine na
sjevernoj hemisferi.
To bi moglo biti zbog toga što se atmosferska mlazna struja, koja
teče istočno preko sjevernog Atlantskog oceana, često lomi u dva
odvojena niza dok se približava Europi. Kada se to dogodi, niti
mogu usmjeriti oluje dalje od Europe i omogućiti da se toplinski
valovi razviju i zadrže. Još nije jasno dovode li klimatske
promjene do većeg broja ovih “dvostrukih mlazova”, ali taj je
obrazac stvorio srpanjski toplinski val u zapadnoj Europi i
odgovoran je za mnoge druge nedavne vrućine tamo.
Slični obrasci atmosferske dinamike mogli bi se pokazati važnima
u otkrivanju čimbenika koji toplinske događaje čine ekstremnijima
od očekivanih, kaže Kornhuber.
Sinkronizirani valovi
Još jedna upečatljiva karakteristika u proteklih nekoliko mjeseci
je da su se ekstremne vrućine istovremeno dogodile u nekoliko
dijelova svijeta. Kina i zapad Sjeverne Amerike su krajem srpnja,
u isto vrijeme kad i Europa, bili na temperaturama višim od
normalnih. Takvi istodobni toplinski valovi postali su šest puta
češći na sjevernoj hemisferi između 1979. i 2019., pokazalo je
istraživanje objavljeno u veljači ove godine.
Jedan od razloga mogu biti atmosferski obrasci zvani Rossbyjevi
valovi koji se postavljaju u zmijolik oblik oko cijelog planeta,
postavljajući stagnirajuće vremenske uzorke na određenim
lokacijama, koje zatim postaju sklone ekstremnoj vrućini. Ti
valovi mogu, ali ne moraju, postati češći zbog globalnog
zatopljenja. Međutim, sama vjerojatnost za istovremene toplinske
valove – koji nisu povezani s atmosferskim uzorcima – raste kako
se klima zagrijava, kaže Deepti Singh, klimatolog sa Sveučilišta
Washington State u Vancouveru. “Cijeli svijet se zagrijava, a
samo se povećava vjerojatnost da će doći do ekstremno toplih
područja”, kaže ona.
Također, u mjetima poput Indije i Pakistana, toplinski valovi
dolaze početkom godine pa se tamo od ožujka do svibnja bilježe
visoke temperature. Dijelovi Indije prešli su 44 stupnja krajem
ožujka, znatno prije uobičajenog najtoplijeg dijela godine, zbog
čega je umrlo najmanje 90 ljudi. Tada je utvrđeno da je toplinski
val bio 39 puta vjerojatniji zbog klimatskih promjena.
Kako globalne temperature nastavljaju rasti, klimatolozi
ponavljaju važnost smanjenja emisija ugljika i povećanja
sposobnosti ljudi da se prilagode ekstremnim temperaturama. Nakon
desetljeća rada na klimatskim projekcijama za budućnost, Scott
kaže da su ga najviše iznenadili šumski požari koji bjesne u
urbanom području Londona, potaknuti ekstremnom vrućinom. “Vrlo je
otrežnjujuće i šokantno ovo što se događa”, kaže.