Dok ‘obični’ hrvatski umirovljenik za nešto manje od 33 godine staža zaradi oko 3.200 kuna mirovine, saborski zastupnici, ustavni suci, članovi Vlade i državni revizori dobivaju preko tri i pol puta više
“Obični” hrvatski umirovljenik, za nešto manje od 33 godine
staža, zaradi nešto više od tri tisuće kuna mirovine. S druge
strane – saborski zastupnici, ustavni suci, članovi Vlade i
državni revizori dobivaju preko tri i pol puta više,
javlja Mirovina.hr.
Od 2012. godine svi se umirovljuju prema istom Zakonu, no ranije
su državni dužnosnici išli u mirovinu po zasebnim propisima. Neki
od njih i dalje imaju pravo birati što im se više isplati…
Saborski zastupnici mogu se tako podijeliti na dvije grupe – prva
grupa su oni koji su odradili mandat do 22. prosinca 2011.
odnosno u prvih šest saziva Sabora. Oni se umirovljuju po
posebnom Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom
saboru – koji je vrijedio do tada.
Ti saborski zastupnici, ali i ustavni suci i ministri, u mirovinu
su mogli ići s dvije godine mandata te navršenih 55 godina života
i 20 godina radnog staža.
Izmjenama tog zakona povećan je kriterij za odlazak u mirovinu na
60 godina života i 25 godina radnog staža. Pa tako saborski
zastupnici koji su mandate ostvarili nakon toga, pravo na
mirovinu ostvaruju uglavnom prema kriterijima određenima Zakonom
o mirovinskom osiguranju.
No, oni koji su i ranije imali mandat u Saboru, pa makar on bio i
u mirovanju, moći će birati je li im isplativije umiroviti se
prema kriterijima iz ZOMO-a ili već spomenutog Zakona. Isto
vrijedi i za članove Vlade, ustavne suce i revizore.
Takvo proizvoljno biranje dovelo je do toga da je prosječna
mirovina nekog saborskog zastupnika, bivšeg ministra, ustavnog
suca ili glavnog državnog revizora u lipnju ove godine iznosila
10.688,74 kune, a isplaćena je za prosječno 32 godine, 11 mjeseci
i devet dana radnog staža.
Takvu mirovinu prima ukupno 687 osoba – od kojih 524 primaju
starosnu, petero invalidsku, a 158 obiteljsku mirovinu. Za
“obične” umirovljenike s toliko staža, mirovina iznosi u prosjeku
oko 3.200 kuna.
Najmanju mirovinu, onu od 4.300,10 kuna prima jedan bivši državni
dužnosnik – riječ je o obiteljskoj mirovini. Dvoje ih prima
mirovinu između 4.500 i 5.000 kuna, a radi se o jednoj starosnoj
u iznosu od 4.913,27 kuna i jednoj obiteljskoj od 4.593,40 kuna.
Najviše bivših dužnosnika, njih 592, prima mirovine više od 8.000
kuna.