Prema neslužbenim procjenama, oko 180.000 hrvatskih rezidenata ostvaruje prihode u inozemstvu, među kojima su i brojni prekogranični radnici i korisnici slovenske mirovine u Karlovačkoj županiji
Porezna uprava započela je rezidentima Republike Hrvatske, koji
prihode ostvaruju u inozemstvu, a oglušili su se
na poziv iz veljače da ih dobrovoljno prijave, slati
službene pozive da se pokreće postupak oporezivanja primitaka iz
inozemstva po službenoj dužnosti, piše Jutarnji list.
Poreznim rezidentima kojima su poslani pozivi već od dana kada im
je upućen poziv počinje teći zakonska zatezna kamata, koja od 1.
srpnja iznosi 5,31 posto, a kazna za neprijavljivanje inozemnih
prihoda može iznositi od 500 do 30.000 kuna.
Zasad su pozivi poslani građanima koji ostvaruju najveće prihode,
a u rujnu slijedi masovno slanje službenih poziva.
Oglušilo se 35.000 poreznih obveznika
Prema neslužbenim procjenama, oko 180.000 hrvatskih rezidenata
ostvaruje prihode u inozemstvu, bilo od nesamostalnog rada,
odnosno plaće i mirovine, samostalne djelatnosti, drugog dohotka,
kapitala, imovine i imovinskih prava ili drugog izvora.
Među njima su i brojni prekogranični radnici u Karlovačkoj
županiji, kao i korisnici slovenske mirovine.
Inače, slovenske mirovine hrvatskih državljana oporezuje
se isključivo u Hrvatskoj, sukladno potpisanom ugovoru o
nedvostrukom oporezivanju između Slovenije i Hrvatske. Dok se
dohodak od plaće ostvarene u Sloveniji, u Hrvatskoj samo
dooporezuje.
Od toga je za 2021. godinu u zakonskom roku koji je istekao 28.
veljače inozemne prihode prijavilo 126.158 poreznih obveznika. Na
poziv koji je Porezna uprava u veljači
uputila svima ostalima, i ponudila im obrazac za
dobrovoljnu prijavu inozemnih prihoda, pri čemu im neće
obračunavati kamate niti izreći kaznu zbog neispunjavanja
zakonske obaveze, do 30. lipnja 2022. godine odazvalo se 18.375
poreznih obveznika, što znači da se njih više od 35.000 oglušilo.
Rok za prijave
Kada je slala obavijest o dobrovoljnoj prijavi inozemnih
primitaka, Porezna uprava nije navela rok do kojeg se obveza može
izvršiti bez posljedica, nego je navela da oslobođenje od kamata
i izricanja kazne vrijedi do trenutka kada poreznom obvezniku
pošalju službeni poziv.
“Porezna uprava na temelju međunarodne razmjene podataka zaprima
podatke o ostvarenim primicima hrvatskih rezidenata. Zaprimljeni
podaci pokazali su da određeni broj hrvatskih rezidenata nije bio
upoznat s obvezom prijave inoprimitaka te nisu ispunili svoju
zakonsku obvezu. Stoga im je izmjenama Općeg poreznog zakona
omogućena dobrovoljna prijava inozemnih primitaka iz proteklih
poreznih razdoblja, pri čemu im se ne obračunavaju kamate”,
pojasnili su u Poreznoj upravi.
Tko se smatra hrvatskim rezidentom?
Nakon poziva Porezne uprave bilo je dosta polemika o
tome na koga se obveza podnosi, ali porezna je jasna: prijavu
trebaju podnijeti svi, neovisno o tome jesu li platili porez
u inozemstvu.
Pritom su naveli da se hrvatskim rezidentima smatraju osobe koje
u Hrvatskoj imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, stan u
vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana unutar jedne
ili dvije kalendarske godine, ili ako mu je u Hrvatskoj
i prebivalište uže obitelji. Da bi se rezidentom, dovoljno je,
tumače, u Hrvatskoj imati središte životnih interesa.
Portal IUS-INFO objavio je opsežan stručni članak mr. Igora
Mateljana, pravnog savjetnika u Europskoj komisiji, koji je iznio
osobni stručni stav prema obvezi prijave inozemnih prihoda koji
Porezna proteže i na dužnosnike i službenike institucija Europske
unije. Oni na dohodak ostvaren u institucijama EU-a porez plaćaju
EU-u, neovisno o tome u kojoj su državi rezidenti. Svrha je da
svi budu izjednačeni u primanjima. Uz to što je citirao propise
iz kojih, kako kaže, nedvojbeno proizlazi da te prihode
ne trebaju prijavljivati Poreznoj upravi, naveo je i više presuda
Europskog suda iz kojih proizlazi isti zaključak.
Uza sve to navodi kako Europska unija redovno dostavlja podatak o
ostvarenim dohocima dužnosnika i službenika Unije, a ti su podaci
istovjetni podacima o ostvarenom tuzemnom dohotku, koji Poreznoj
upravi dostavljaju subjekti sa sjedištem na hrvatskom području.
“Postavlja se pitanje zašto hrvatska Porezna uprava ne prihvaća
te podatke kao vjerodostojne i potpune, i ne utvrdi porezne
obveze dužnosnika i službenika Unije po službenoj dužnosti, kao
što to radi za sve ostale hrvatske porezne rezidente?”, pita se
Mateljan.