Novosel napominje da do poplava u gradovima dolazi i zbog problema pretjerane betonizacije i asfaltizacije, s kojim se ne susreće samo Hrvatska nego i cijeli svijet.
Tomislav Novosel iz Glavnog centra obrane od poplava Hrvatskih
voda komentirao je za N1,
kako su posljednjih 20 godina zabilježeni povijesni minimumi
vodostaja na Savi i Dravi.
– Prije 4 dana je zabilježen novi povijesni minimum Drave u
Osijeku, – 4. Mjeri se 200 godina, ovo je najniži vodostaj u
povijesti. Najveće suše su bile 2003., a nakon toga 2012., 2017.
i sada 2022. Što se tiče Save malo je bolja situacija, u Zagrebu
smo 40-ak cm iznad povijesnog minimuma. Što se tiče Dunava prije
tri dana je bilo oko -35, a sad je malo porastao pa je na -20 cm.
Posljednjih sto godina se mjeri vodostaj Dunava u Vukovaru i samo
u 20 godina je vodostaj bio ispod nule. Suša je u uzvodnim
zemljama, ne toliko u Hrvatskoj, objašnjava Novosel.
Na pitanje očekuju li nas ekstremne poplave i oborine nakon
ovakve suše odgovara:
– Ako uzmemo u obzir 20 zadnjih godina, izmjenjuju se izrazito
sušna i izrazito kišna razdoblja. Nisam klimatolog, ali moramo
vjerovati klimatolozima da se nešto događa. Poremećeni su
hidrološki ciklusi. Oboreni su u posljednjih 20-ak godina svi
rekordi, kaže.
Obrana od poplava
Kako tlo reagira nakon ekstremne suše?
– Trebala bi pasti lijepa kiša, 50-ak mm u dva dana, lagano. Ovo
što se nama događa, ovi pljuskovi, voda samo sklizne, ne upija je
tlo, kaže Novosel.
2018. je oboren rekordni vodostaj Save u Jasenovcu, podsjeća
Novosel, navodeći kako su posljednjih godina najopasnije bujične
poplave za koje je jako teško predvidjeti gdje će i koliko kiše
pasti.
– Onda vam se dogodi bujica, vi ne stignete ni reagirati, ostaje
samo sanirati štetu. Jedina efikasna obrana od bujica je
izgradnja retencija. No retnecije se ne mogu izgraditi na svakom
potoku. To je nemoguće i financijski. Da bi se retencija
izgradila, negdje je potrebno mijenjati prostorne planove,
potrebna je studija utjecaja na okoliš. Sve to traje. Izgradnja
tih objekta nije jednostavna ni brza, to traži vrijeme,
objašnjava.
– Što se tiče velikih rijeka, poplava se dogodila tamo gdje su
bili najbolji, najjači nasipi. Ne znam sjećate li se Sergeja
Bubke u skoku s motkom, on je obarao rekorde centimetar po
centimetar. Nama se tada dogodilo da smo vodostaje oborili za
više od metra. Nije ni čudo što se dogodilo to što se dogodio. I
dalje možemo očekivati da nakon izrazito sušne godine dolaze
dvije poplavne. Taj hidrološki ciklus se mora uprosječiti. Sad
smo u deficitu padalina u cijeloj Hrvatskoj, govori Novosel o
poplavama 2014. godine.
Što se tiče prioriteta Hrvatskih voda, Novosel kaže:
– Naš core bussines je obrana od poplava. Hrvatske vode su od
katastrofalne poplave županjske Posavine izgradile 170 km nasipa.
Trenutno je u provedbi projekt zaštite grada Ogulina odnosno
izgradnja retencije Ogulin i veliki sustav zaštite grada
Karlovca. Iskoristit će se svih 150 milijuna eura raspoloživih
sredstava iz EU fondova, jer se ujedno takvi projekti mogu
financirati jedino putem fondova.
Novosel napominje da do poplava u gradovima dolazi i zbog
problema pretjerane betonizacije i asfaltizacije, s kojim se ne
susreće samo Hrvatska nego i cijeli svijet.
– Treba sjesti s urbanistima i vidjeti što se može napraviti za
prevenciju, govori navodeći primjer zatravnjivanja dijela
površina ili izgradnje zelenih krovova. A što se tiče gradova,
slivnici se moraju se čistiti redovito i oni su u nadležnosti
jedinica lokalne samouprave.