Donesu li 200.000 kuna i više na zamjenu u banku, automatski su zaradili prijavu Uredu za sprječavanje pranja novca.
Svakodnevno banke u Hrvatskoj prijave po dvjestotinjak takvih
transakcija, a njihov će se broj vjerojatno povećati jer kune
koje su u optjecaju treba zamijeniti za eure. Primjerice, prema
zadnjim dostupnim podacima, Ured za sprječavanje pranja novca je
u 2020. godini primio 48.245 obavijesti, kojima je prijavljeno
ukupno 53.778 gotovinskih transakcija iznad 200.000 kuna,
vrijednih 20,3 milijarde kuna, piše portal N1.
Obvezni su transakcije veće od 200.000 kuna prijaviti mjenjači,
stambene štedionice, osiguravatelji, investicijski fondovi,
dobrovoljna mirovinska društva, agenti za promet nekretnina,
priređivači igara na sreću, Hrvatska pošta, javni bilježnici,
odvjetnici… Svi su uz ovolike transakcije dužni prijaviti i one
koje su sumnjive jer odstupaju od uobičajenog poslovanja
klijenta, piše Slobodna Dalmacija.
U proteklom je desetljeću snažno je rasla količina gotovog novca
u optjecaju i iz Hrvatske narodne banke kažu da se od 2011. do
kraja prošle godine udvostručila količina gotovog novca u
optjecaju. Posljednjeg dana prošle godine u optjecaju su bile
36,3 milijarde kuna, koliko je novca bilo izvan HNB-a i
gotovinskih centara. Kada se količini gotovog novca u optjecaju
dodaju stanja u blagajnama i trezorima banaka, ova je godina
počela s 42,5 milijardi kuna izvan HNB-a i gotovinskih centara.
Oni koji štede i kune spremaju u kućne trezore jer vjeruju samo
sebi, pa su tako godinama uštedjeli neku svotu koja odgovora
njihovim mogućnostima i prijavljenim prihodima, nisu isto što i
oni koji imaju hrpe novca a nisu zaposleni ili su prijavljeni na
malu plaću, ili su zarađivali od nelegalnih poslova. Svima njima,
od onih koji strahuju a legalno su stekli novac, jednako kao i
oni kojima je kriminal osigurao lijep prihod koji imaju u kunama,
uvođenje eura zagorčalo je život.
Sat otkucava, a 1. siječnja se polako bliži. Svi koji imaju kune
izvan banaka mogu ih zamijeniti u mjenjačnicama koje će smjeti
euro mijenjati do posljednjeg dana ove godine, naravno, po tečaju
mjenjačnice i uz proviziju koju će mjenjačnice naplatiti za taj
posao. Položi li se kune na tekuće i štedne račune u bankama, 1.
siječnja iduće godine će se automatizmom svaka kuna pretvoriti u
euro po fiksnom tečaju bez naknade, a isto vrijedi i za sve
kunske kredite. Također, kune u eure mogu se zamijeniti u
trgovinama tijekom prva dva tjedna iduće godine, kada će u
Hrvatskoj vrijediti dvojni opticaj. Kupci će moći plaćati u
kunama i eurima, a trgovci će uzvraćati novac u eurima. Cijelu
iduću godinu banke, pošte i Financijska agencija će bez naknade
mijenjati kune u eure. Hrvatska narodna banka će neograničeno
dugo mijenjati novčanice kuna.
Za sve transakcije od 105 tisuća i više kuna klijent prolazi
dubinsku analizu u bankama. Obveza primjene mjera dubinske
analize propisana je bankama Zakonom o sprječavanju pranja novca
i financiranja terorizma za svaku povremenu transakciju u
vrijednosti od 105.000 kuna i veću, bez obzira na to je li riječ
o jednokratnoj ili o više povezanih transakcija što ukupno dosežu
vrijednost od 105.000 i više kuna, kao i pri svakoj povremenoj
transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u
vrijednosti većoj od 1000 eura. To znači da će kopirati osobnu
iskaznicu, pitati za podatke osobe ili tvrtke kojima se plaća, za
izvor sredstava, jeste li politički izložena osoba… Pravila
kontrole klijenata i tokova novca osmišljena su europskim
direktivama, međunarodnim suradnjama…
I u mjenjačnicama će imati pitanja, pa su ovlašteni mjenjači
dužni pri svakoj transakciji u vrijednosti od 15.000 i više kuna
utvrditi i provjeriti identitet stranke i prikupiti osobne
podatke, a isto će pravilo i novčani prag vrijediti od prvog dana
iduće godine za one koji na zamjenu u eure kune budu donosili u
banke, na poštu i Financijsku agenciju, čekat će ih provjera
identiteta i davanje podataka.
Onima koji su zamislili kako će lako zaobići sva pravila ako u
susjednim zemljama zamijene kune za euro vrijedi informacija da
je dopušteno iznošenje do 10.000 eura u gotovom novcu, čekovima,
putničkim čekovima, zlatu i prepaid karticama s unaprijed
uplaćenim sredstvima i da se o tome mora podnijeti prijava
carinicima. Isto vrijedi ako se novac ili platni instrumenti
izvan zemlje šalju poštom, teretnim ili kurirskim pošiljkama… O
svakom prijavljenom ili neprijavljenom unošenju ili iznošenju
gotovog novca carina treba podnijeti prijavu Uredu za
sprječavanje pranja novca. Ako vam se dogodi da ne prijavite
novac i da vam ga carinici pronađu, možete računati na kaznu koja
ne bi smjela prelaziti 60 posto iznosa neprijavljenog novca.