Znači li to da će puni proračun omogućiti Vladi da pomogne svima koje sve više pritišće inflacija i energetska kriza...
Stranci troše na Jadranu, ali cijenama su prilično iznenađeni.
Kažu, Hrvatska nije jeftinija od Zapadne Europe.
“Ovo je turističko mjesto, očekujete da će biti malo skuplje, ali
najviše su me iznenadile cijene u supermarketima. Svakodnevna
kupovina hrane je bila skupa”, kaže Oliver iz Velike Britanije.
Sada je već jasno, Hrvatska će ove godine izbrojati više
turističkih eura nego ikad.
Dosad je rekordna zarada bila 2019., 10,5 milijardi eura. HNB je
procijenio da bi ova godina mogla donijeti čak 11,3 milijarde.
No, to bi mogla biti i skromna procjena. Naime, u srpnju je iznos
fiskaliziranih računa bio čak 35 posto veći nego u srpnju 2019.
Ako je takav trend nastavljen i u turistički jačem kolovozu,
zarada bi mogla premašiti i 14 milijardi eura. Zbog toga nas na
jesen očekuje novi rebalans jer će porezni prihodi sigurno
premašiti očekivanih 6,6 milijardi kuna. Odlično – bit će novca
za pomoć domaćima koje opterećuju inflacija ogromni računi za
energente. Ili ipak neće? Stav o tome već je iznio i resorni
ministar.
“Taj navodni višak je vrlo ograničen. Neće biti sigurno sredstava
da se svima pomogne. To mora ljudima biti jasno”, rekao je Marko
Primorac, ministar financija.
A kome onda pomoći? Vlada jesenske mjere još ne objavljuje, a
pomoć će trebati mnogima. Najsiromašniji već nemaju za hranu,
kažu sindikati.
“Tu više nije riječ o energetski siromašnima koji su dobivali
vaučere za plin i struju niti o onima koji su negdje u opasnosti
u potonuće u siromaštvo negdje statistički između 19 i 20 posto,
nego je to daleko šira brojka ljudi”, tvrdi Krešimir Sever,
predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Građane veći računi za struju i plin tek čekaju, a poduzetnici ih
već mjesecima plaćaju. A najave hoće li im i kako Vlada pomoći
još nema.
“Naravno, podržavamo da se treba pomoći građanima, naročito onima
koji su najpotrebitiji, kojima je pomoć potrebna kako bi mogli
plaćati režije, no smatramo da bi se trebalo početi pričati i o
poduzetnicima koji su se našli u velikim problemima”, objašnjava
Branka Prišlić iz udruge Glas poduzetnika.
Jer situacija u kojoj su građani sve siromašniji, a poduzetnici
sve teže opstaju dovodi do smanjenja gospodarske aktivnosti. Za
razliku od nekih svjetskih ekonomija koje već bilježe pad BDP-a,
hrvatsko gospodarstvo je u drugom kvartalu raslo za 7,7 posto. U
trećem, turističkom tromjesečju rast će se nastaviti, no jesen bi
mogla pokrenuti suprotan trend pred 2023. u kojoj nam prijeti i
recesija. Ministar financija je zato oprezan.
“Nekakav prostor koji je eventualno na raspolaganju nećemo
ispucati sigurno odjednom jer postoje brojni izazovi s kojima
možemo biti suočeni i ne možemo sve odmah ispucati”, kaže
Primorac.
Dakle, vlada priprema pomoć u fazama, a tko će prvi doći na red
trebali bi doznati idućeg tjedna.