Pa je pitanje hoće li se neki okrenuti ulaganju viška kuna u nekretnine. Pojačana potražnja za stanovima i kućama, pogurala je njihove cijene u nebo.
U bankama gužvi još nema. Zasad nije zamijećen znatniji priljev
kuna koje čuvamo u čarapama, javlja
HRT.
“Sigurno se u idućim mjesecima može očekivati pojačani interes
građana za polaganjem gotovog novca na račune, s obzirom da se
sama konverzija u euro vrši automatski , dakle na najlakši mogući
način kad su sredstva građana na računima, savjet bi bio svakako
ne čekati kraj godine”, ističe Dario Gabrić, glasnogovornik Erste
banke.
No iz banaka upozoravaju i da će provjeravati podrijetlo novca
kada je riječ o iznosima većima od 105 tisuća kuna, bilo da se
radi o jednokratnoj ili više
“Već više od 2 desetljeća se euro i dolar približavaju po tečaju.
Radi se zapravo o strukturnim promjenama, na američkom tržištu je
došlo do ubrzavanja te 4. industrijske revolucije koja je
privukla ogroman globalni kapital i potražnja za dolarom je
jačala”, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.
Daljnje kretanje tečaja eura i dolara, ovisit će i o referentnim
kamatnim stopama. Upravo se njihovim dizanjem nastoji zauzdati
inflacija. Američka središnja banka je dosad znatnije podizala
kamatne stope, dok europska zasad balansira.
“Europska središnja banka ima složeniji problem, zbog rata u
Ukrajini, ali i zbog energetske krize, jer oni se boje ako dođe
do dizanja kamatnih stopa, onda bi to moglo dovesti i do toga da
dođe do nekakve neželjene recesije. Naime, uvijek dizanje
kamatnih stopa na neki način hladi potražnju i onda dolazi do
smanjenja usporavanja, cijena”, pojašnjava Vladimir Arčabić s
Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom
fakultetu u Zagrebu.
Pa je pitanje hoće li se neki okrenuti ulaganju viška kuna u
nekretnine. Pojačana potražnja za stanovima i kućama, pogurala je
njihove cijene u nebo. Građani s prosječnim plaćama sve će teže
doći do životnih kvadrata koje kupuju na kredit.