'Mi smo obično pucali u noge, sad im govore da pucaju u glave...', rekao je bivši gangster koji je i sam zgrožen zločinima
Obračuni bandi zadnjih su godina eskalirali i događaju se diljem
Švedske. Vlasti teško obuzdavaju nasilje koje podsjeća na rat i
pretvorilo se u jednu od glavnih tema koje brinu birače pred opće
izbore u nedjelju.
“Ovo je moj sin, Marley, kada je imao 19 godina”, rekla
je Maritha Ogilvie za AFP, držeći uokvirenu fotografiju
nasmiješenog mladića, jednu od mnogih koje krase zidove njezina
stana u Stockholmu.
“Ustrijeljen je u glavu dok je sjedio u automobilu s
prijateljem”, rekla je 51-godišnja Maritha.
Ubojstvo nikada nije riješeno
Ubojstvo, koje se dogodilo 24. ožujka 2015. kod postaje podzemne
željeznice Varby, u siromašnom betonskom predgrađu jugozapadno od
grada, nikada nije riješeno i slučaj je zatvoren 10 mjeseci
poslije.
Ubojstva poput tog obično su, po policijskim tvrdnjama, obračuni
suparničkih bandi koje često kontroliraju imigrantski klanovi i
sve se češće događaju na javnim mjestima usred bijela dana.
Nasilje se prije svega pripisuje obračunima zbog droge i tržišta
oružja te osobnim osvetama.
Toliko je eskaliralo da se Švedska, jedna od najbogatijih i
socijalno pravednih zemalja na svijetu, sada nalazi na vrhu
europskih rang listi po ubojstvima.
‘Samo u Hrvatskoj više ubojstava’
Po izvješću koje je prošle godine objavilo švedsko Nacionalno
vijeće za prevenciju kriminala, od 22 zemlje s usporedivim
podacima samo je u Hrvatskoj bilo više ubojstava po broju
stanovnika, i nijedna druga zemlja nije imala veći porast
ubojstava od Švedske u zadnjih deset godina.
Unatoč raznim mjerama koje je uvela švedska socijaldemokratska
vlada u cilju obračuna s bandama, uključujući strože kazne
zatvora i povećanje policijskih resursa, broj ubijenih i
ozlijeđenih i dalje raste.
Od 1. siječnja ove godine u Švedskoj je vatrenim oružjem ubijeno
48 ljudi, troje više nego cijele 2021. godine. Česti su i
bombaški napadi na kuće i automobile.
Prvi put kriminal je potisnuo uobičajena socijalna pitanja kao
što su zdravstvo i obrazovanje i birači ga navode kao jedan od
glavnih razloga za zabrinutost pred izbore u nedjelju.
Proširena pojava na javne prostore
I dok je nasilje nekoć bilo ograničeno na mjesta na koja su
zalazili kriminalci, sada se proširilo na javne prostore,
izazvavši zabrinutost među običnim Šveđanima, čija je zemlja dugo
bila na glasu kao sigurna i mirna.
U trgovačkom centru Emporiji u Malmu, trećem najvećem gradu u
zemlji, 19. kolovoza ustrijeljen je 31-godišnjak identificiran
kao vođa bande, nekoliko mjeseci nakon što mu je ubijen brat.
Tjedan dana poslije, mlada žena i njezin sin ranjeni su zalutalim
mecima dok su se igrali u parku u Eskilstuni, mirnom gradu sa
67.000 stanovnika zapadno od Stockholma.
Desna oporba, predvođena konzervativnom Umjerenom strankom i
krajnje desnim Švedskim demokratima, koji se nadaju preoteti
vlast socijaldemokratima, obećala je da će ponovno uvesti “zakon
i red”. Braneći ljevicu od optužbi da je preblaga, premijerka
Magdalena Andersson obećala je “nacionalnu ofenzivu” protiv te
pošasti koja je “prijetnja svim Šveđanima”.
Paralelna društva i premalo integracije
Premijerka tvrdi da su eskalirajući podaci o kriminalu posljedica
pojave “paralelnih društava” nakon “previše imigracije i premalo
integracije”.
Jacob Fraiman, bivši gangster koji sada pomaže drugim
kriminalcima da se ostave takva života, rekao je da je čak i on
šokiran razmjerima nasilja.
“Ja sam druga generacija, i mi smo naravno imali oružje. Ali nije
se često događalo da moraš nekoga ubiti”, rekao je za AFP u
Sodertaljeu, industrijskom gradu južno od Stockholma s velikom
populacijom imigranata. “Obično bismo upucali nekoga u noge. Sada
im se govori da pucaju u glavu”, rekao je.
U policijskoj postaji u Rinkebyju, jednom od siromašnih predgrađa
Stockholma, 26-godišnji policajac Michael Cojocaru rekao je da on
i njegove kolege tijekom ophodnji redovito nailaze na brutalno
nasilje koje podsjeća na rat i često zaplijene jurišno oružje,
granate i eksplozive.
“Možete vidjeti rane, ljude ranjene puškama AK47, ubodene nožem,
ljude s ratnim ranama”, rekao je. “Kao u nekom posve drukčijem
društvu… nekoj drugoj Švedskoj”. Stručnjaci pripisuju eskalaciju
nasilja nizu čimbenika, uključujući segregaciju, integraciju i
ekonomske probleme imigranata te velikom crnom tržištu oružja.
Regrutiranje tinejdžera u kriminalne bande, kojima se ne sudi kao
odraslima ako budu uhvaćeni, također je velik razlog za
zabrinutost. Sedam godina poslije, Maritha Ogilvie još
ne može shvatiti zašto joj je sin ubijen. “Bio je normalno
dijete”.
“Ne znam što se dogodilo s našim društvom. Ne znam kako su
izgubili kontrolu nad nekim područjima, ali jesu”, rekla je i
dodala: “I postaje sve gore”.