RADIKALIZACIJA DILJEM SVIJETA

Paramilitarne skupine od Hitlera do Trumpa: ‘Čak i kada izgledaju bezazleno, ne treba odbaciti njihovu opasnost

RTL

Facebook im je omogućio nesmetano druženje i planiranje

U američki Kongres nije uletjela tek hrpa huligana, nego dobro
organizirane paramilitarne skupine. Dio ih je već osuđen za napad
na Kongres lani u siječnju. Neki još čekaju suđenje.

“Nakon što je Donald Trump izabran, postali su snažni. Sad imate
Proud Boyse, Oath Keeperse, Three Percenterse i svi su imali
svoju ulogu u napadima 6. siječnja. Prema FBI-u najveća prijetnja
sigurnosti Amerike dolazi od bjelačkih paramilitarnih skupina”,
kazao je za RTL Direkt politolog Cody McClain Brown.

Cody je politolog rođen u Oklahomi koji već 10 godina živi u
Hrvatskoj. Sjeća se da su paramilitarne skupine u Americi bile
jake i 90-tih, nakon što je u njegovom rodnom gradu Timothy
McVeigh kamionom s više od dvije tone eksploziva raznio zgradu
federalne Vlade, ubio 168 ljudi i ozlijedio ih gotovo 700. Domaći
terorist krivio je svoju Vladu. A to im je svima, zapravo, kroz
povijest zajedničko.

“Mnogi ne pristupe takvoj organizaciji samo zbog ideala. Slažu se
oni s ideologijom, ali se također priključuju i zbog nekih drugih
razloga. Neki zbog prijateljstva, bliskosti, neki zbog
zajedničkih interesa”, objašnjava Cody.

Ako su to rasisti, ako su to homofobi, ako su to ljudi koji
smatraju da se cijepljenjem čipira ljude, čak i onda kad
izgledaju bezazleno, čak i onda kada ih je malo, kada su
malobrojne, ne treba u potpunosti odbaciti njihovu opasnost”,
tvrdi povjesničar Hrvoje Klasić.

Pojavljuju se u krizama

Jer povijest nam je to potvrdila na najgori mogući način.

“1928. godine Hitler je na izborima dobio nekih dva posto
glasova. Strani diplomati, njemački političari, politolozi su se
smijali rekli su od ovog čovjeka nikad neće biti ništa”,
objašnjava Klasić.

Pet godina kasnije došao je na vlast, zahvaljujući upravo SS i SA
militantnim odredima. I znamo kako je ta priča završila.

“Uvijek se takve organizacije pojavljuju u nekakvim krizama, kada
je društvo u krizi, ekonomskoj, političkoj, socijalnoj i kada
zavlada nekakvo beznađe i bezvlađe”, govori Klasić.

U ovoj činjenici leži odgovor na pitanje – zašto danas govorimo o
ekspanziji paramilitarnih skupina. Posebice u Europi. Počelo je s
migrantskom krizom 2015., nastavilo se s ratom u Ukrajini, a
točku na i stavila je kriza kojom nas plaše.

“Najveća opasnost koju predstavljaju te organizacije je u tome
što mogu poslužiti kao platforma za radikalizaciju pojedinaca.
Grupa sama po sebi nije opasna, ali pojedinci koji se
radikaliziraju mogu počiniti teroristički napad ili neki drugi
zločin”, govori Matej Kandrik, slovački stručnjak za sigurnost.

Radikalizacija putem društvenih mreža

Matej Kandrik istraživao je ove organizacije na području Srednje
i Istočne Europe. Najgore je kaže u Bugarskoj, Češkoj i Poljskoj,
imaju i susjedi Slovenci svoju Štajersku stražu. Svim ovim
skupinama o kojima smo pričali zajednička je dobra organizacija,
vojnički ustroj i da javnosti nisu nepoznati. Zasad nemamo
saznanja da u Hrvatskoj imamo toliko velik problem.

“Radikalizacija u Hrvatskoj se danas odvija mahom po društvenim
mrežama i tu najčešće na Facebooku, Twitteru možemo registrirati
govor mržnje, poziv na nasilje, tu se radi o vrhunskim
profesionalcima koji mladim ljudima nude prihvaćanje, bratstvo,
uzbuđenje, novac”, kazao je Tonči Prodan, stručnjak za terorizam.

Kandrik smatra da bi vlasti djelomično mogle spriječiti na način
da im ponude posao u vojsci.

“Ako je netko zainteresiran tako provoditi slobodno vrijeme,
trebao bi imati priliku raditi to u kontroliranim i sigurnim
uvjetima”, objašnjava Kandrik.

Društvo nikad nije bilo različitije, a to je upravo ono što ove
ljude pokreće – mržnja prema različitima.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest