Pojašnjava i da je cijena barela pala zato što je ponuda nadmašila potražnju
Barel nafte u srijedu je na tržištu SAD-a bio oko 82 dolara, što
je pad od čak 33 posto u odnosu na lipanj kad je barel bio 123
dolara. No, takav se značajan pad cijena ne održava odmah na
Hrvatsku pa na benzinskim postajama ne točimo odmah jeftinije
gorivo.
“Naše se cijene vežu za mediteransko tržište zato
što naše kompanije naftne derivate uvoze s
mediteranskih tržišta, a to je nafta iz talijanskih rafinerija,
dijelom i grčkih, možda i bugarskih. To je Mediteran i otud
razlika. Pritom mediteranska tržišta, koja su prerađivačka, kasne
za onime što mi gledamo kao cijenu barela na londonskoj robnoj
burzi sirove nafte. To je pomak od dva do tri tjedna. Nafta, koja
je oko 90 dolara, na mediteransko tržište doći će za tri tjedna”,
rekao je za RTL.hr energetski stručnjak i profesor na
Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu prof. dr. sc. Igor
Dekanić.
‘U kratkom roku ne možemo proizvesti više nafte’
Pojašnjava i da je cijena barela pala zato što
je ponuda nadmašila potražnju. “S druge strane, cijene
na robnim burzama korigiraju se na bazi očekivanja, a očekivanja
su takva da će potražnje biti manje zbog sve veće inflacije i
najave recesije. I to je glavni razlog pojeftinjenja.”
No, može li Hrvatska u kraćem roku proizvesti više nafte.
“Ne možemo u kratkom roku proizvesti više nafte, za to treba
dodatna ulaganja, nove bušotine i tek ako su bušotine
‘pozitivne’, morali bi intenzivirati utiskivanje CO2 u
ležišta kako bi donekle povećali iscrpljivanje. Sve su
to dugotrajni procesi, tako da ne možemo brzo povećati
proizvodnju. S određenim vremenskim odmakom i uz određena
ulaganja, proizvodnja se može nešto povećati, ali treba imati na
umu i javno mnijenje oko pokretanja ciklusa istraživanja nafte i
plina, a onda i proizvodnje. Koliko bi javnost bila
time sklona, ne znam”, napominje prof. Dekanić.
‘To je budućnost i nikako da to shvatimo’
Kada bi se išlo u nova istraživanja, investiranje u nove
bušotine, sve to je na štapu od nekoliko godina, s toga ovaj
stručnjak kaže da bi Hrvatska trebala ulagati u drugu energiju –
geotermalnu.
“To je budućnost i nikako to da shvatimo”, rekao je. Za INA-u
dodatno kaže da je teško reći treba li Hrvatska vratiti svoj dio
kompanije od Mađara, ali da svakako treba otvoriti novi ciklus
ozbiljnih pregovora s Mađarima.
“Treba odrazgovarati da li je rješenje nastaviti dalje zajedno i
pod kojim uvjetima. Energetska je kriza i prilika je da se nađe
‘modus vivendi’ s Mađarima, da se otvore razgovori iza scene i da
se nađe neki novi model”, kaže prof. Dekanić.
Ne bi trebalo biti iznenađenja tijekom zime
Za Hrvatsku i zimu smatra da ne bi trebalo biti iznenađenja, da
je plinsko skladište napunjeno više o 90 posto.
“A ako će i predviđanja meteorologa biti točna da će zima biti
topla, to će isto pridonijeti stabilnosti. S treće strane –
znatan je dio ukapljenog plina, koji je u terminalu i usmjeren
prema Hrvatskoj pa ne bi trebalo biti drame oko plina ove zime.
Plina će sigurno biti, pitanje je koja će mu biti cijena”, dodao
je ovaj stručnjak.