Zanimljivo je da se po jedan stanovnik izjasnio da su mu materinski jezici turski i rumunjski, iako se nitko nije izjasnio kao Turčin ili Rumunj.
Državni zavod za statistiku objavio je i podatke o materinskom
jeziku koji govore stanovnici gradova i općina, a oni su ugrubo
gledano očekivani, dok temeljitije istraživanje ipak daje i neke
zanimljive rezultate.
Ukratko, u Karlovcu hrvatskim jezikom govori 47.824 osobe, znatno
više od 44.391 koliko su se izjasnile kao Hrvati kada je u
pitanju narodnost. No, to je i razumljivo, jer jezik je – jedan.
Ili bi barem trebao biti, izuzevši strance koji su stekli
državljanstvo.
Međutim, na ovim područjima uvijek je to i nešto kompliciranije
pa se na listi mogu naći i zanimljivi odgovori.
Nakon hrvatskog jezika najviše se ljudi izjasnilo da govori
srpski, no znatno manje nego što su se izjasnili kao Srbi.
Konkretnije, Srba je u Karlovcu prema aktualnom popisu 2840, no
da govori srpskim jezikom izjasnilo se tek (ili čak, ovisno o
kutu gledanja) njih 255. Još je dvjestotinjak osoba, a moguće je
da su bilo koje “ex-yu” nacionalnosti odabralo onaj stari naziv
koji današnja hrvatska lingvistika ne priznaje, ali i s
različitim rasporedom – tako je okruglo 100 stanovnika Karlovca
reklo da pričaju hrvatsko-srpskim, a 97 da pričaju
srpsko-hrvatskim jezikom.
Slijedi bosanski jezik koji je materinski za 161 osobu (kao
Bošnjaci se izjasnilo 247 stanovnika), a odmah do je albanski
jezik koji je materinski za 141 stanovnika i stanovnicu Karlovca
(na popisu se 161 osoba izjasnila da je albanske narodnosti).
Od 72 osobe koje su se izjasnili kao Slovenci, 49 ih je odabralo
i slovenski jezik kao materinski, od 36 Crnogoraca tek 9 smatra
crnogorski svojim materinskim jezikom, a od 62 Makedonca – za
materinski jezik 45 je odabralo makedonski.
I tako dalje, i tako bliže, sve do četiri jezika koja je za
materinski jezik odabrala samo jedna osoba – hebrejski (od 5
Židova), a posebno je zanimljivo da po jedan stanovnik
materinskim jezikom smatraju turski i rumunjski, iako se kada je
u pitanju narodnost nitko nije izjasnio kao Turčin ili Rumunj.
Hrvatski jezik je, razumljivo, apsolutno najkorišteniji i u svim
drugim gradovima i općinama. Srpski jezik je kao materinski
odabralo najviše stanovnika u Krnjaku (28,45%), čak 14,42%
stanovnika Cetingrada odabralo je bosanski jezik, a više od 1% u
ponekoj općini imaju još i slovenski (2,89% u
Žakanju), hrvatsko-srpski (2,85% u Krnjaku), srpsko-hrvatski
(1,55% u Vojniću) te na kraju romski (1,15% u Bosiljevu).
Albanski govori najviše stanovnika Slunja (0,5%).