U ponedjeljak je održana javnu tribinu ZA! rijeke, na kojoj su saborska zastupnica Sandra Benčić i Gordan Begler te ravnateljica JU Natura Viva otvorili dijalog s građanima na temu karlovačkih rijeka
Prostorno planiranje s ograničavanjem gradnje na obalama rijeka
jak je alat zaštite prirode, a minimalna razina zaštite za rijeke
trebala bi biti ista kao ona koju ima pomorsko dobro na Jadranu,
kao javno i zajedničko dobro, rečeno je u Karlovcu na tribini
lokalne grupe Možemo, prenosi Hina.
Inicijativa je to koju će kroz saborski Odbor za zaštitu prirode
i okoliša Možemo staviti na dnevni red Hrvatskog sabora, najavila
je predsjednica Odbora Sandra Benčić. Naglasila je kako to vidi
kao jedinu mogućnost da se ne bi dogodilo da se sve privatizira i
apartmanizira, jer je već, kazala je, primjerice na Mrežnici na
djelu “preizgrađenost prvog reda do vode”.
– U Hrvatskoj je na prirodna dobra; riječne obale, pomorska dobra
ili područja ekološke mjere Natura 2000, veliki pritisak da se
gradi, da se prostor daje na dugogodišnje koncesije, čime se
šteti prirodi, a da pri tom ni lokalne zajednice od toga nemaju
ništa, izjavila je.
Problemi na karlovačkim rijekama
Aktivist grupe Možemo geograf Gordan Begler je kroz svoju
prezentaciju kartografije predočio da su samo kilometar dalje od
obala rijeka u Karlovačkoj županiji prazni prostori, neizgrađen
prostor, a kroz fotografije da su doslovno na obalama
ugostiteljski objekti s po nekoliko desetaka parkiranih
automobila.
Problem koji postoji i na Korani, ali je eskalirao na Mrežnici
nazvao je “Eldoradom građenja, ilegalnog zaposjedanja posjeda,
ilegalnih ispusta iz septičkih jama, te parkirališta, nasipavanja
niskih dijelova obale, a uređena država i regionalne i lokalne
vlasti sve to mogu dovesti u red propisima i kontroliranjem tih
propisa i dugoročno spasiti prostor, smatra Begler.
Ravnateljica Javne ustanove Natura Viva Antonija Bišćan opisala
je kako se štiti 11 zaštićenih prostora, raznih razina zaštite,
te 40 područja mreže Natura 2000, te je izdvojila činjenicu da je
Karlovac i Duga Resa imaju 32 milijuna eura uloženo u pročistač
otpadnih voda.
Izlov invazivnih rakova
Bišćan je također naglasila da su razvili metodu izlova
invazivnog signalnog raka, te da će uz financijsku pomoć Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provesti uklanjanje te
štetne vrste iz Korane.
U izjavi za medije Benčić je naglasila da je ovih dana jedno
jezero u Španjolskoj kao prvo u Europi dobilo “pravnu osobnost”,
oblik zaštite kada postoje ljudi koji taj dio prirode zastupaju
svuda pa i na sudovima, gdje onda ”zaštićeni dio prirode postaje
jednostavno stranka u postupku”.
– Ta praksa postoji u SAD-u, a k nama tek dolazi kao nužnost da
se prava pojedinih dijelova prirode štite kao javno i naše
zajedničko dobro, ali ne kao kad javna ustanova nekog parka
prirode provodi zaštitu, nego još jače, unatoč drugim interesima,
rekla je Benčić i naglasila da kod nas to “postaje nužnost baš
zato što još imamo prirodna bogatstva na koja još nije bačena
nečija šapa, pa da se to ni ne dogodi.