Svaki peti stanovnik Hrvatske star je 65 ili više godina. Tako veliki udio starih, uz sve manji broj mladih, sve manji broj radno aktivnih predstavlja veliki izazov i za ekonomski daleko bogatija društva.
Najvažnija poruka koju su poslali rezultati Popisa stanovništva
2021. stručnjacima, jest nastavak pada broja stanovnika od skoro
10 posto kao i povećanje prosječne dobi zbog čega se Hrvatska
nalazi među populacijski najstarijim zemljama Europe i svijeta,
no to za demografe nije novost, istaknula je u nedjelju u
razgovoru za Hinu demografkinja Sanja Klempić Bogadi sa Instituta
za migracije i narodnosti (IMIN) u Zagrebu.
Pojasnila da se depopulacijski procesi u Hrvatskoj nastavljaju i
da su prisutni u svim županijama. U razdoblju između dvaju
popisa, 2011. i 2021., broj stanovnika Hrvatske se smanjio
za nešto više od 400.000, što je pad od skoro 10 posto.
Demografski pad nastao je kao rezultat većeg broja umrlih od
rođenih tj. negativnog prirodnog prirasta i većeg broja iseljenih
od doseljenih tj. negativno migracijskog salda, kazala je.
Znanstvena savjetnica kaže da su demografi očekivali nastavak
smanjenja broja stanovnika, no samo je bilo pitanje o kojem točno
broju se radi.
Naime, migracijska statistika koja se prikuplja na godišnjoj
razini relativno je nepouzdana, za razliku od vitalne, pa je
trebalo čekati popis, a on je samo potvrdio nastavak negativnih
demografskih tendencija.
Hrvatska se nalazi među populacijski najstarijim zemljama Europe
i svijeta. Svaki peti stanovnik Hrvatske star je 65 ili više
godina. Tako veliki udio starih, uz sve manji broj mladih, sve
manji broj radno aktivnih predstavlja veliki izazov i za
ekonomski daleko bogatija društva. To utječe na zdravstveni
sustav, mirovinski sustav, socijalnu skrb i slično, ocijenila je.
Nepovoljna dobna struktura odražava se i na manjak radne snage
koji se posljednjih godina nadoknađuje dovođenjem stranih
radnika. S obzirom na poodmakli proces starenja i neuspješnost
država u privlačenju hrvatskih građana iz iseljeništva na
povratak i dalje će se morati oslanjati na strane radnike kako bi
održavali gospodarski rast, smatra Klempić Bogadi.
Smanjenje broja stanovnika najizraženije je u gospodarski
najslabije razvijenim područjima Hrvatske
Većina gospodarskih aktivnosti je koncentrirana u Zagrebu i na
obali dok su druga područja Hrvatske u ekonomski znatno
nepovoljnijem položaju. Usporedba županija prema bruto domaćem
proizvodu po stanovniku pokazuje ogromne razlike u razvijenosti.
Klempić Bogadi ocjenjuje kako se potvrđuje utjecanje državne
politika na iseljavanja stanovnika.
To je pokazalo i istraživanje Hrvatske udruga poslodavaca među
osobama koje su odselile u inozemstvo nakon ulaska Hrvatske u EU,
provedeno 2018. godine. Ono je pokazalo da je više od polovice
ispitanika kao razlog odlaska navelo jedan od odgovara koji se
odnose na opći društveni kontekst – neorganizirana i loše vođena
država, besperspektivnost zemlje, zapošljavanje podobnih
stranačkih ljudi, korupcija i kriminal i slično, kazala je.
Političari ne razumiju ili ne žele razumjeti, dugi niz
godina upozorava se na ozbiljnost demografske situacije
Prošlogodišnji popis stanovništva proveden je u zaista
neuobičajenim okolnostima pandemije bolesti COVID-19. Osim toga,
u usporedbi s ranijim popisima bio je kompleksniji jer je trebalo
pripremiti i online popisivanje, podsjeća demografkinja Klempić
Bogadi na okolnosti koje su otežavale provedbu popisa i mogle
dovesti do propusta.
Međutim, to je značajno smanjilo terenski dio popisivanje. U
prilog propustima u organizaciji govori i činjenica kako je popis
stanovništva trajao izuzetno dugo, čak dva mjeseca, a u odnosu na
predviđeno vrijeme i dva se puta produžavao, podsjeća.
Na pitanje što bi demografi preporučili hrvatskoj vlasti,
znanstvena savjetnica s IMIN-a kaže da oni već dugi niz godina
upozoravaju na ozbiljnost demografske situacije, pa precizira:
Političari kao da ne razumiju ili ne žele razumjeti da se brojne
njihove odluke odražavaju i na procese koji utječu na demografsku
sliku Hrvatske. Država koja je polu-funkcionalna u mnogim
segmentima, korupcija koja je gotovo postala normalnost,
političko kadroviranje, sigurno nisu preduvjeti koji će učiniti
Hrvatsku poželjnim mjestom za život i poboljšati demografske
trendove, zaključila je.