Jesenski paket za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena predstavljen je 8. rujna, a vlada mu je vrijednost procijenila na 21 milijardu kuna
S početkom listopada na snagu stupa značajan dio mjera iz
vladinog antiinflacijskog paketa, uključujući ograničenje cijene
struje za građane, realni, javni i neprofitni sektor, rast iznosa
neoporezivih primitaka za nagrađivanje radnika, a tu su i
jednokratni novčani transferi umirovljenicima i korisnicima
dječjeg doplatka.
Ponovimo kako je jesenski paket za zaštitu kućanstava i
gospodarstva od rasta cijena predstavljen je 8. rujna, a vlada mu
je vrijednost procijenila na 21 milijardu kuna.
Tada donesenom uredbom o otklanjanju poremećaja na domaćem
tržištu energije, koja se primjenjuje od 1. listopada, Vlada je
osigurala stabilne cijene električne i toplinske energije za
kućanstva i poduzetništvo
Kućanstva će tako od 1. listopada ove do 31. ožujka iduće godine,
za polugodišnju potrošnju do 2500 kilovatsati (kWh), struju
plaćati po prosječnoj cijeni od 59 eura po megavatsatu (MWh), a
za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura.
Jeftinija električna energija osigurana je i za javni te
neprofitni sektor, s prosječnom cijenom od 62 eura po
megavatsatu, što uključuje vrtiće, škole, fakultete, domove za
umirovljenike, nevladine udruge, institute, vjerske zajednice,
općine, gradove, državne institucije, komunalna poduzeća i druge,
a procijenjena vrijednost te mjere, za razdoblje od idućih šest
mjeseci, iznosi milijardu kuna.
Kod poduzetništva, oni koji za pola godine potroše do 250 tisuća
kilovatsati plaćat će jeftiniju cijenu po jedinstvenoj tarifi od
0,52 kune po kilovatsatu, a za potrošnju iznad 250 tisuća
kilovatsati, primjenjivat će se jedinstvena tarifa od 1,62 kune.
Uvedena je i kategorija velikih potrošača koji polugodišnje troše
više od 2,5 gigavatsata (GWh), a u idućih šest mjeseci plaćat će
230 eura po megavatsatu.
Potrošnja do 2,5 gigavatsata, a više od 250 tisuća kilovatsati,
obračunavat će se po prosječnoj cijeni od 180 eura po
megavatsatu.
Kada je riječ o cijenama plina, one su za kućanstva ograničene do
1. travnja 2023. godine, dok se za poduzeća još priprema rješenje
na razini EU-a, pri čemu se Hrvatska zalaže za ograničenje
veleprodajnih cijena plina.
Kod toplinske energije, za 160 tisuća kupaca nepromijenjena je
jedinična cijena za kućanstva i poduzetnike u centralnim i
zatvorenim sustavima, što znači da nema povećanja cijena do 31.
ožujka iduće godine.
Uvedene su i mjere pomoći za dio građana koji se griju na drva pa
je tako s Hrvatskim šumama dogovoreno povećanje proizvodnje
ogrjevnog drva s milijun na 1,1 milijun kubičnih metara, s
dodatnim popustom, koji će s pet skočiti na 20 posto cijene po
kubičnom metru.
Očekivani broj korisnika te mjere, dakle onih socijalno
najugroženijih, je oko 35 tisuća.
Isplate umirovljenicima, nezaposlenima, korisnicima
dječjeg doplatka…
Povećava se i broj građana sa statusom ugroženog kupca
energenata, sa 65 na 70 tisuća, što uključuje primjerice
korisnike zajamčene minimalne naknade i osobne invalidnine.
Pritom, ranije povećana mjesečna naknada s 200 na 400 kuna, sada
se podiže na 500 kuna. Isto povećanje naknade odnosi se i na
udomitelje. Također, korisnicima zajamčene minimalne naknade do
31. ožujka iduće godine osigurat će se trošak stanovanja,
komunalne naknade, grijanja i vodne usluge.
Nadalje, gotovo 690.000 umirovljenika s mirovinom do 4.360 kuna u
listopadu će dobiti novi jednokratni energetski dodatak.
Financijski efekt mjere je 450 milijuna kuna, pri čemu će se
onima s mirovinama do 1.850 kuna isplatiti 1.200 kuna, one s
mirovinom od 1.850,01 do 2.350 kuna sljeduje 900 kuna,
umirovljenici koji mjesečno primaju od 2.350,01 do 3.350 kuna
dobit će 600 kuna, a oni s mirovinom od 3.350,01 do 4.360 kuna
dobit će 400 kuna.
Od 1. siječnja 2023. za tri posto će se povećati i iznos najniže
mirovine, što će obuhvatiti više od 278 tisuća korisnika.
Za one koji imaju status nezaposlenog s 1. rujnom ove godine,
predviđena je mjesečna pomoć od po 250 kuna za listopad, studeni
i prosinac. Vrijednost te mjere je 66 milijuna kuna.
Vlada će u listopadu isplatiti i jednokratni novčani primitak
korisnicima doplatka za djecu i to za jedno dijete 300; dvoje
500; troje 700; četvero 900 i petoro i više djece 1.100 kuna po
korisniku. Procijenjen broj korisnika je 130 tisuća.
Rast iznosa neoporezivih primitaka
Vlada je povećala i iznose neoporezivih primitaka te tako
poduzetnicima dala dodatnu mogućnost i prostor za stimulaciju i
nagrađivanje zaposlenih.
Od prvog dana listopada neoporezivi iznos primitka za prigodne
nagrade tako raste s tri na pet tisuća kuna godišnje, za novčane
nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja
radnika s pet na 7,5 tisuća kuna godišnje, za dar djetetu do 15.
godina starosti sa 600 na tisuću kuna godišnje, a jednako se
odnosi i za dar u naravi.
Nadalje, iznos neoporezivog primitka na ime novčane paušalne
naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika skače s pet na
šest tisuća kuna godišnje, na ime naknade za korištenje privatnog
automobila u službene svrhe s dvije kune po kilometru na tri
kune, a za otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s osam na deset
tisuća kuna.
Već ograničene cijene devet osnovnih prehrambenih
proizvoda, regulirana cijena plina u bocama…
Prije 1. listopada, na snagu je stupila odluka o ograničavanju
cijena devet osnovnih prehrambenih proizvoda, dakle onih koja
kućanstva najviše koriste – đu kojima su suncokretovo ulje,
glatko i oštro brašno, mlijeko s 2,8 posto mliječne masti, šećer,
svinjski vrat s kosti, svinjska lopatica bez kosti, cijelo pile
te svinjsko mljeveno meso (u pakiranju do jednog kilograma).
Ranije je vlada ograničila i marže te regulirala cijenu
ukapljenog naftnog plina, to jest plina u bocama, čime se željelo
obuhvatiti i one koji se nalaze u područjima gdje nije do kraja
provedena plinovodna mreža.
Između ostalog, vlada je paketom obuhvatila i studentsku
populaciju, na temelju socio-ekonomskog statusa predviđena je
dodjela 2.000 dodatnih stipendija, povećanje iznosa pojedine
stipendije na 200 eura, a tu je i potpora studentskim centrima
kako bi studentima ostala nepromijenjena cijena obroka od 6,50
kuna.
Za poljoprivrednike koji učinkovito koriste resurse, primjenjuju
ekološki i klimatski prihvatljive metode proizvodnje te imaju
rast troškova veći od 20 posto u odnosu na referentno razdoblje
lani, predviđeno je 240 milijuna kuna, a mjera bi ih trebala
obuhvatiti minimalno 14 tisuća.
Nadalje, poljoprivrednicima u sektorima u kojima se zbog suše
očekuje pad prinosa veći od 10 posto, kao i za površine koje su
stradale u ljetnim požarima, namijenjeno je 100 milijuna kuna,
pri čemu je broj korisnika procijenjen na 20 tisuća.
Radi porasta troškova, slične potpore namijenjene su i za ribare
te uzgajivače i prerađivače u sektorima ribarstva i akvakulture.
Tu su i subvencije za prijevoznike u javnom prijevozu putnika od
1,47 kuna po litri diesel goriva, koja bi, prema procjeni vlade,
prosječno trebala smanjiti trošak obavljanja prijevoza za oko
šest posto, a trebala bi dati i mogućnost zadržavanja manje
profitabilnih linija do pune uspostave javne usluge.
Povećana su i sredstva za program “Zaželi – program zapošljavanja
žena”, za 245 milijuna kuna, a novim zapošljavanjem 4.908 žena će
skrbiti za 29.639 starijih i nemoćnih osoba.
Podizanje energetske učinkovitosti kuća i stambenih
zgrada, ukidanje PDV-a na solare…
Između ostalog, po pitanju energetske učinkovitosti kuća i
stambenih zgrada, Ministarstvo graditeljstva i prostornog
uređenja provodit će mjere kojima će se sufinancirati izvođenje
radova na unaprjeđenju toplinske vanjske ovojnice, ugradnje
modernih energetskih sustava, povećanju potresne i požarne
otpornosti kuće, većoj pristupačnosti za osobe s invaliditetom, a
tu su i projekti punionica za električna vozila.
Dio koji se odnosi na obiteljske kuće predviđa iznos do 500
milijuna kuna, broj korisnika je procijenjen na 10 tisuća.
Također, do 500 milijuna kuna predviđeno je i za stambene zgrade,
a broj korisnika je sveden na 300.
Vlada naglasak stavlja i na izgradnju sunčanih elektrana te
baterija za pohranu proizvedene električne energije, kao i na
poticanje ugradnje toplinskih stanica i solarnih ploča.
Tako, radi postizanja energetske sigurnosti za isporuku grijanja
iz toplinskih stanica PDV je smanjen na pet posto, što uključuje
i naknade za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, a
kako bi se potaknuo prijelaz na obnovljive izvore energije, za
kućanstva i neprofitni sektor ukinut je PDV za isporuku i
ugradnju solarnih ploča.