Popilo se čak 17,5 posto više u odnosu na 2020. godinu
Svaki treći Hrvat lani je uzeo bar jednu tabletu na dan. Najviše
u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Na 1000 stanovnika – 1685
dnevnih doza.
Na pitanje koliko često ide u ljekarnu, Bjelovarčanin Zoran Kočiš
odgovara:
“Pa dosta redovito. I za preventivne lijekove i za one što su na
recept. Radi djece najviše jer su oni često prehlađeni.”
“Već sam polako počela popunjavati kućnu ljekarnu s kapima za nos
i razno raznim sirupima sljezovim”, rekla je Darija Grine iz
Bjelovara.
“Svaki mjesec bar jedanput”, kaže Bjelovarčanka Nada.
Ne čudi to ni ljekarnike, jer se lijekovi sve više piju
posljednjih 10 godina.
“Vjerujem da je jedan od razloga i promjena strukture
stanovništva, odnosno sve veći udio starijeg stanovništva, a
samim time i više bolesti i više propisane terapije”, kazala je
magistra farmacije Željka Macner Majcan.
Po količini lijekova ne odskačemo od ostalih europskih zemalja.
No, ono što Hrvati kupe ne znači da i koriste.
“Kada netko od pacijenata premine i kad nam obitelj želi vratiti
količinu lijekova koju nisu popili, onda mi vidimo poražavajuće
podatke. A to je da ne piju redovno lijekove. I onda nam se čak
vrate neotvorene kutije što svakako nije pohvalno za bilo koga
jer to ipak košta”, rekla je liječnica obiteljske medicine Mirela
Marković.
A na razne tablete i lijekove lani je potrošeno gotovo 10
milijardi kuna.
“Što se tiče potrošnje u kunama, ona je u 2021. porasla za 17,5
posto u podnosu na 2020., a prosječno povećanje kroz pet godina
je 12,7 posto”, objasnio je glavni savjetnik za promet lijekovima
i farmakoekonomiku, Perko Draganić.
Najviše za liječenje povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i
kolesterola. A posebno je skočila potrošnja – vitamina D.
“Što pripisujemo dobrim djelom pandemiji i utjecaju pandemije na
populaciju i terapiju osim cijepljenja koju smo provodili”, kaže
Draganić.
Hrvati vole i antidepresive. U Koprivničko-križevačkoj županiji
svaki četvrti stanovnik.
“Ha čuj, danas su svi depresivni, meni se čini jer takva je
situacija u državi”, smatra Štefica Vrhovec iz Križevaca.
“Ne znam ništa o tome. Ja koliko znam, u krugu mene svi su
veseli, ne koristimo nikakva sredstva”, kazala je Križevčanka
Dijana Jandrašek.
Zanimljivo, statistika pokazuje da su razvijenije zemlje sklonije
antidepresivima, a naši građani – lijekovima za smirenje.