RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za listopad. Rezultate istraživanja donosi Damira Gregoret
Kako sve skuplji život utječe na rejting stranaka i političara?
Imamo nove rezultate CRO Demoskopa koji pokazuju kako u listopadu
stoje stranke, a kako političari.
Rejting stranaka
Čak ispred rekordne inflacije građanima je pljačka u INA-i
najvažnija tema u zemlji, a to i dalje utječe na rejting
vladajuće stranke i premijera.
Iako je HDZ i dalje prvi izbor za gotovo četvrtinu ispitanika ovo
je drugi najniži rejting od dolaska Andreja Plenkovića na čelo
stranke (listopad 24,4 posto – rujan 24,2 posto). Sličnu potporom
kao u rujnu imaju i SDP (listopad 16,7 posto – rujan 16,6 posto)
i Možemo! (listopad 10,6 posto – rujan 10,6 posto) – dvije lijeve
opcije koje su bile pred raspadom koalicije u glavnom gradu.
Uz blagi pad četvrti izbor je MOST, nešto iznad 9 posto (listopad
9,2 posto – rujan 9,4 posto), pa još jedna desna opcija
Domovinski pokret, koji raste u odnosu na rujan (listopad 6 posto
-rujan 5,5 posto). Ostale su političke opcije daleko, poput
CENTRA (listopad 2,3 posto – rujan 2,2 posto).
Daleko je i HSS (listopad 1,4 posto – rujan 1,8 posto), odbjeglih
SDP-ovci koji su postali Socijaldemokrati (listopad 1,4 posto –
rujan 1,3 posto) i Fokus (listopad 1,4 posto – rujan 1,6 posto).
Te tri opcije imaju identičan rejting koji je unutar statističke
pogreške. Sve ostale opcije su još niže, a prostora za
pridobivanje građana ima jer je neodlučnih gotovo 18 posto.
Najpozitivniji političar
Promjena nema na vrhu ljestvice najpozitivnijih političara: i
dalje vrh drže dva predsjednika s tim da je Predsjednik Republike
Zoran Milanović prvi izbor još od ožujka prošle godine (listopad
16,9 posto – rujan 16,4 posto). U stopu ga prati predsjednik
Vlade Andrej Plenković (listopad 14,3 posto – rujan 15 posto) –
no i jedan i drugi pozitivne doživljaje izazivaju kod manje od
petine građana. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji
je u fokusu bio zbog novog sustava odvajanja otpada, zadržao je
treću poziciju uz rast u odnosu na rujan (listopad 5,5 posto –
rujan 4,8 posto).
Prvi put je četvrti izbor vukovarski gradonačelnik i predsjednik
Domovinskog pokreta Ivan Penava (listopad 2,2 posto – rujan 2
posto). Slijedi Miro Bulj (listopad 1,7 posto – rujan 2,2 posto),
pa tek onda Peđa Grbin (listopad 1,5 posto – 1,2 posto), pa
splitski gradonačelnik Ivica Puljak (listopad 1,4 posto – rujan
1,8 posto).
Ostali su ispod: Nikola Grmoja (listopad 1,3 posto – rujan 0,3
posto), pa jedina žena u top deset Sandra Benčić (listopad 1,2
posto – rujan 1 posto), a onda i predsjednik MOST-a Božo Petrov
(listopad 1,1 posto – rujan 0,8 posto). Nitko je i dalje
najtraženiji. S potporom od gotovo 30 posto građani šalju snažnu
poruku svim aktualnim političarima.
Najnegativniji političar
Baš kao i odabirom najnegativaca, da, da, istih onih koji su na
vrhu najpozitivaca. Premijer Plenković uvjerljivi je pobjednik na
ovoj neprestižnoj ljestvici; gotovo trećina ispitanika smatra ga
najnegativnijim političarom u zemlji (listopad 28,9 posto – rujan
29,2 posto). Slijedi predsjednik Milanović s gotovo 15 posto
(listopad 14,6 posto – rujan 13,7 posto), a onda i Milorad
Pupovac (listopad 3,1 posto – rujan 4,9 posto).
Četvrti je ministar obrane Mario Banožić kojeg bezuspješno
predsjednik Milanović želi smijeniti (listopad 2,9 posto – rujan
1,7 posto), a onda i stari novi partner HDZ-a Hrvoje Zekanović
koji je i formalno počeo podržavati vladajuće (listopad 2 posto –
rujan 0,3 posto). Slijedi predsjednik Sabora Gordan Jandroković
(listopad 1,9 posto – rujan 2 posto), pa Nikola Grmoja (listopad
1,8posto – rujan 0,8 posto).
Zatim slijede Tomislav Tomašević(listopad 1,7 posto – rujan 1,2
posto), pa Ivan Penava (listopad 1,7 posto – rujan 0,4 posto) i
Peđa Grbin (listopad 1,6 posto – rujan 2,3posto). Da su negativni
svi poruka je 14 posto građana.
Idemo i na školske ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora.
Najbolje i u listopadu prolazi Pantovčak s trojkom (listopad 2,79
– rujan 2,77) s tim da ga najviše ocjenjuju glasači SDP-a (daju
muprosjek 3,49), a najlošije HDZ-ovi biračima (daju mu prosjek
2,32), koji očekivano najbolje ocjenjuju Vladu i Sabor. No i
izvršna i zakonodavna vlast i dalje su na dovoljan dva (Sabor u
listopadu ima prosjek 2,16, a u rujnu je imao 2,20. Vlada u
listopadu ima prosjek 2,18, a u rujnu je imala 2,15).
Završavamo sa smjerom kretanja zemlje kojim nije zadovoljno čak
76 posto građana (u rujnu gotovo 80 posto). Njihova je predodžba
da idemo u pogrešnom smjeru. Da je smjer dobar smatra 15 posto
građana (u rujnu smatralo 13 posto) dok je gotovo deset posto
neodlučnih.
Znakovito je i da je optimistična tek polovina birača vladajuće
stranke (49,5 posto).
NAPOMENA: Istraživanje je provela agencija Promocija Plus
ekskluzivno za RTL od 3. do 6. listopada na uzorku od 1300
ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu
pouzdanosti od 95 posto.