Iz središnje banke kažu da su za potrebe predopskrbe eura tijekom 2022. i početne potrebe, nabavili najviše euronovčanica od 10 i 20 eura te eurokovanica od 1 i 2 centa, a one će se i najviše distribuirati.
Uvođenjem eura 1. siječnja iduće godine s bankomata ćemo
podizati novčanice od 10 ili 20 eura, a i traženi iznosi kao što
su 50 i 100 eura isplaćivat će se u novčanicama od 10 i 20 eura,
kažu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).
Od 1. siječnja iduće godine euro će živjeti zajedno s kunom još
dva tjedna kada će se na snazi biti dvojni optjecaj
i kada će se i ostatak novca pri kupnji u dućanima za
namirnice plaćene eurima ili kunama, vraćati u eurima.
Do uvođenja eura imamo još nepuna tri mjeseca, pri čemu će se u
razdoblju od 15. do 31. prosinca uvesti beznaknadno podizanje
kuna na bilo kojem bankomatu.
Ono će se zadržati do 15. siječnja kako ne bi došlo do negativnog
utjecaja na dostupnost gotovine u kunama, rekli su Hini iz
Hrvatske narodne banke.
HNB je izdao i preporuku bankama da i u razdoblju od 1. listopada
do 31. prosinca 2022. ukinu potrošačima naknadu za polog gotovog
novca kune na svoje račune, kako bi se građani motivirali da i
prije dana uvođenja eura polože kune na svoje račune.
Tako će se sredstva automatski konvertirati u eure i smanjiti
vršna opterećenja na cijeli sustav u razdoblju nakon 1. siječnja,
ističu iz HNB-a.
Nakon 1. siječnja i uvođenja eura velik broj bankomata bit
će prilagođen za isplaćivanje eura, kada će nastupiti razdoblje
ponovnog beznaknadnog podizanja gotovine na bankomatima
klijentima drugih banaka, no sada eura, a ne kuna.
Bit će objavljena i interaktivna karta bankomata na kojoj će
građani moći pronaći najbliži bankomat na kojem će moći podići
eure.
Kada je u pitanju podizanje gotovine s bankomata nakon uvođenja
eura, iz HNB-a kažu kako je uređeno da se u razdoblju od tri
mjeseca od dana uvođenja eura, bankomati koji se koriste s jednom
kasetom za isplatu novčanica isključivo pune apoenom od 10 eura,
a bankomati koji se koriste dvjema ili trima kasetama za isplatu
novčanica isključivo pune apoenima od 10 i 20 eura.
Iznimno od toga, bankomati koji se koriste četirima kasetama za
isplatu novčanica mogu se puniti i apoenom od 50 eura, uz uvjet
da se za isplate do visine manje ili jednake 100 eura uvijek
isplaćuju apoeni od 10 i 20 eura. Za iznose više od 100 eura
isplaćivat će se i apoeni od 50 eura uz uvjet da se iznos od 100
eura uvijek isplaćuje u apoenima od 10 i 20 eura, navode iz
HNB-a.
Iz središnje banke kažu da su za potrebe predopskrbe eura
tijekom 2022. i početne potrebe, nabavili najviše euronovčanica
od 10 i 20 eura te eurokovanica od 1 i 2 centa, a one će se i
najviše distribuirati.
U tom prijelaznom razdoblju se očekuje i postupno privremeno
gašenje bankomata tijekom prosinca, a planirano je da sve banke
provedu prilagodbu svoje cjelokupne bankomatske mreže za isplatu
eura do 15. siječnja, zbog modela prilagodbe bankomata na valutu
euro.
U prvih 12 mjeseci nakon uvođenja eura zamjena gotovine kune bit
će moguća bez naknade u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske
pošte, gdje će građani moći i pribaviti početne pakete
eurokovanica.
Početni paket eurokovanica za građane sadrži 33 eurokovanice svih
apoena ukupne vrijednosti 13 eura i 28 centi, a moći će se
nabaviti za protuvrijednost od 100 kuna, kažu iz HNB-a.
No, postojat će ograničenja količine kovanica i novčanica koje će
se moći zamijeniti bez naknade, što znači da će biti moguće
zaračunati naknadu u slučaju ako se odjednom mijenja više od 100
novčanica ili kovanica, navode iz Ministarstva financija.
Iz HNB-a pretpostavljaju da će se, po uzoru na zemlje koje su
uvele euro kao nacionalnu valutu, prilikom zamjene kune za euro
vratiti oko 1,1 milijarda komada kovanica kune, koje,
ilustrirali su, ukupno teže kao 120 zagrebačkih električnih
tramvaja, a tu je i više od 500 milijuna komada novčanica kune.
Novčanice kune će se paralelno s povlačenjem iz optjecaja
uništavati na sustavima za obradu novčanica koji imaju i
mogućnost njihovog uništavanja te dalje zbrinjavati.
Suprotno od novčanica, kovanice kune će se čuvati u unajmljenim
halama Ministarstva obrane u trajanju od tri godine, a potom će
se primjereno zbrinuti, kažu u HNB-u.
Kovanice se čuvaju jer rok za zamjenu kovanica će biti tri godine
od datuma uvođenja eura, ali neće postojati krajnji rok za
zamjenu novčanica kuna u eure tako da će građani i nakon isteka
prvih 12 mjeseci kunu moći zamijeniti za euro u HNB-u u bilo
kojem trenutku u budućnosti, poručuju iz Ministarstva financija.
Sredinom srpnja u Hrvatskoj kovnici novca u Svetoj
Nedelji počela je proizvodnja hrvatskih eurokovanica, a kako
je tada rekao guverner HNB-a Boris Vujčić, do kraja godine
planira se otkovati oko 420 milijuna eurokovanica.
Proizvodnja teče u tri smjene, a cilj je da se do kraja ove
godine otkuje oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim
motivima, dok je za iduću godinu planiran otkov njih oko 230
milijuna.
Na tržište se planira pustiti oko 3.700 tona kovanica, kao i oko
350 milijuna komada novčanica. To bi trebalo zadovoljiti potrebe
za gotovinom i zamjenu kune 1. siječnja.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku Domagoj Sajter za Hinu je
ocijenio da će uvođenjem eura najviše profitirati banke te
da je upravo to razlog zašto su one najveći proponenti za
prelazak na euro.
– Sve ono što su se prije zvale devize, a najvećim dijelom se to
odnosi na euro, će sada postati domaća valuta pa će im se
osloboditi devizne rezervacije, imat će niže naknade, odnosno,
niže troškove poslovanja s maticama, rekao je Sajter.
Osim banaka, Sajter navodi da će prelazak na euro biti plus i
poduzećima, odnosno tvrtkama koje posluju s inozemstvom,
konkretnije poduzetnicima iz područja eurozone te poduzetnicima i
tvrtkama koje uvoze ili izvoze iz eurozone, a da su pritom
ostvarivale negativne tečajne razlike.
Na pitanje kako će uvođenje eura utjecati na turizam, Sajter ne
očekuje znatniji utjecaj na turističku sezonu.
– Ne biraju turisti Hrvatsku zbog valute, već zbog mora,
prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti, osjećaja sigurnosti,
zapravo svega onoga što Hrvatska nudi, kaže.