TRŽIŠTE RADA

Trendovi u zapadnim zemljama su isti kao i u Hrvatskoj – traži se radnik više! Javna uprava u posljednje tri godine izgubila oko 7 tisuća radnika

Zarko Basic/PIXSELL

Gubitak domicilnog stanovništva nadoknađivao se zapošljavanjem stranaca te je krajem rujna ove godine u Hrvatskoj bilo milijun i 637 tisuća zaposlenih radnika

Povoljna situacija na tržištu rada jedan je od dobrih elemenata
na osnovi kojega analitičari vjeruju da će recesija u koju ulazi
veći dio svjetske ekonomije biti blaga, odnosno da će trajati
kraće nego inače.

Radnik više traži se od Amerike preko Europske unije pa i u
Hrvatskoj gdje je ove godine dostignuta razina zaposlenosti iz
rekordne 2008. godine, iako je od tada Hrvatska izgubila svakog
desetog stanovnika, piše
N1

Gubitak domicilnog stanovništva nadoknađivao se zapošljavanjem
stranaca te je krajem rujna ove godine u Hrvatskoj bilo milijun i
637 tisuća zaposlenih radnika. U godini dana zaposlenost se
povećala za 36,5 tisuća, u dvije godine za oko 51 tisuću. Zbog
sezonskog karaktera naše ekonomije na mjesečnoj je razini, od
kraja kolovoza do kraja rujna zaposlenost pala oko pet tisuća, no
godišnji je trend pozitivan, iako su na pomolu recesijske
okolnosti.

Tijekom pandemije poslovi su nestajali u uslužnom sektoru te su
tada najviše stradali mladi, dok bi se sada radna mjesta mogla
gubiti u industriji, koja i nije naša jača strana, osim ako
države ne podupru pogođene tvrtke potporama za čuvanje radnih
mjesta.

U Hrvatskoj je u prerađivačkoj industriji zaposleno oko 250
tisuća radnika, trgovini 246 tisuća, građevinarstvu 130 tisuća te
obrazovanju 122 tisuće. Obrazovanje je, primjerice, u tri godine
povećalo broj zaposlenih za oko 7 tisuća, što je u neskladu s
demografskim kretanjima, zdravstvo i socijalna skrb za oko 4
tisuće, dok je javna uprava izgubila oko 7 tisuća radnika. Podaci
HZMO-a o broju osiguranika odnose se na privatni i javni sektor.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine, najveći porast
zaposlenosti je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane – oko 10 tisuća, zatim IT sektoru oko 4,7
tisuća, te prerađivačkoj industriji i Stručnim, znanstvenim i
tehničkim djelatnostima po 4,5 tisuće više, piše novinarka
Jutarnjeg lista Ljubica Gatarić.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest