Izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima u drugoj polovini 2022. povećala se pod utjecajem rastuće geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti, povišene inflacije i zaoštravanja uvjeta financiranja.
Gospodarski statistički pokazatelji navješćuju mogućnost
smanjenja gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju 2022. u
odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno snažnog usporavanja
realnog rasta u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, navodi
se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a, piše
Poslovni dnevnik.
Naime, kako napominju, pogoršala su se poslovna i potrošačka
očekivanja, industrijska proizvodnja se u srpnju i kolovozu
smanjila u odnosu na drugo tromjesečje, a stagnira i promet od
trgovine na malo.
Premda se usporio rast zaposlenosti, administrativna stopa
nezaposlenosti je u srpnju i kolovozu bila nešto niža nego u tri
prethodna mjeseca. U spomenuta dva mjeseca usporio se i rast
nominalnih bruto plaća, dok su se realne plaće nastavile
smanjivati, konstatiraju u HNB-u, dodavši da s druge strane,
pokazatelji u turizmu upućuju na rekordna ostvarenja u trećem
tromjesečju.
Usporavanje rasta s ovogodišnjih 5,5 na jedan posto u
2023.
U okružju znatnog pogoršanja gospodarskih izgleda praćenih
snažnim inflatornim pritiscima i neizvjesnosti u pogledu cijena i
raspoloživosti energenata, gospodarski bi rast mogao usporiti s
očekivanih 5,5 posto u ovoj na jedan posto sljedeće godine,
ocjenjuju u HNB-u. Pritom bi se osobito snažno mogao smanjiti
doprinos neto inozemne potražnje i postati negativan kao odraz
izraženog usporavanja izvoza.
Godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u rujnu je
ubrzala na 12,8 posto, s kolovoških 12,3 posto, navodi se dalje u
priopćenju, ali i dodaje kako se prema kraju godine očekuje
slabljenje inflatornih pritisaka, dijelom i zbog mjera kontrole
cijena energenata i određenih finalnih proizvoda.
Tako bi, procjenjuju u HNB-u, inflacija u 2022. mogla u prosjeku
iznositi 10,3 posto, dok se u 2023. očekuje njezino usporavanje
na 6,7 posto zbog učinka baznog razdoblja, postupnog smanjenja
cijena sirovina na svjetskom tržištu, ublažavanja zastoja u
lancima opskrbe te slabljenja potražnje. To bi, ističu, trebalo
rezultirati usporavanjem rasta cijena svih podkomponenata
inflacije – hrane, energije i temeljne inflacije.
Unatoč pozitivnom doprinosu snažnog rasta prihoda od turizma,
koji bi ove godine mogli za petinu premašiti ostvarenja iz
rekordne 2019., višak na tekućem i kapitalnom računu ukupno bi se
u 2022. mogao smanjiti na 3,6 posto BDP-a, uslijed daljnjeg
produbljivanja manjka u robnoj razmjeni, posebno u razmjeni
energenata. Višak bi se mogao nastaviti smanjivati i u 2023.,
odražavajući nepovoljna kretanja na računu roba i rast kamatnih
troškova na inozemni dug, navode dalje iz središnje banke.
U HNB-u su konstatirali i da se izrazito pooštravanje uvjeta
financiranja, koje se već nekoliko mjeseci bilježi na svjetskim
financijskim tržištima, još uvijek ne prelijeva u osjetnoj mjeri
na kamatne stope na domaće kredite stanovništvu i poduzećima.
Pritom se godišnji rast ukupnih plasmana monetarnih institucija
domaćim sektorima, isključujući središnju državu, nastavio se
ubrzavati, čemu je najviše pridonijelo kreditiranje poduzeća,
posebno iz energetskog sektora, dok je rast plasmana stanovništvu
tek neznatno ubrzao.
HNB će do kraja godine nastaviti provoditi akomodativnu monetarnu
politiku, najavljuju iz središnje banke.
Hrvatska će ući u europodručje početkom sljedeće godine tijekom
ciklusa zaoštravanja monetarne politike Europske središnje
banke, koje će negativno utjecati na uvjete financiranja
domaćeg gospodarstva. Međutim, smanjenje stope obvezne pričuve i
ukidanje minimalne devizne likvidnosti o kojem je HNB već
donijela odluku, snažno će povećati slobodna novčana sredstva
banaka i djelovati u pravcu ublažavanja i usporavanja pogoršanja
uvjeta financiranja na domaćem tržištu, poručuju iz središnje
banke.
Postupno bi se mogle povećati rate kredita s
promjenjivom kamatom
Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima u
drugoj polovini 2022. povećala se pod utjecajem rastuće
geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti, povišene inflacije i
zaoštravanja uvjeta financiranja, ocjenjeno je na sjednici
Savjeta HNB-a.
Usklađeno globalno zaoštravanje monetarnih politika povećalo je
troškove zaduživanja većine država, pri čemu je porast prinosa na
hrvatske državne obveznice ipak bio znatno blaži nego u zemljama
srednje i istočne Europe izvan europodručja, zahvaljujući
povoljnim učincima skorog uvođenja eura. Kamatne stope banaka za
sada se nisu povećale ni na nove niti na postojeće kredite
poduzećima i kućanstvima. Ipak, postupno bi se mogao povećati
trošak otplate kredita s promjenjivom kamatnom stopom, ponajprije
vezanom uz Euribor koji je već snažno porastao, što će u kratkom
roku biti ublaženo zakonskim ograničenjem najviših kamatnih stopa
na kredite potrošačima.
Izgledan porast kamatnih stopa na nove stambene kredite, uz
naglašenu neizvjesnost i smanjenje realnih dohodaka, povećava i
rizik preokreta na tržištu stambenih nekretnina, gdje su cijene i
aktivnost u prvom dijelu godine nastavili snažno
rasti. Istodobno se, unatoč dobrim poslovnim rezultatima u
prvih devet mjeseci 2022., smanjuje pouzdanje poduzeća, koja se
snažno zadužuju kod banaka, ponajviše kako bi financirali
povećane troškove poslovanja, osobito u djelatnostima s visokim
udjelom troškova energije, upozoravaju iz HNB-a.
Nova kreditna aktivnost i nastavak trenda smanjenja
neprihodujućih kredita rezultirali su daljnjim poboljšanjem
kvalitete kredita, odnosno smanjenjem udjela neprihodujućih
kredita, sa 4,3 na 3,8 posto, navode u priopćenju. Ipak, rizici
za poslovanje banaka u danom okružju rastu pa tako povećanje
udjela kredita u fazi 2 upućuje na početak pogoršanja kvalitete
njihovog kreditnog portfelja.
Bankovni sustav i dalje je vrlo otporan, čemu pridonose očekivani
porast profitabilnosti i učinci uvođenja eura, odnosno gotovo
potpuni nestanak valutnog rizika i usklađivanje monetarnog
instrumentarija HNB-a s instrumentarijem Europske središnje
banke. Ipak, nastavak kumulacije cikličkih rizika uz zadržavanje
razmjerno povoljnih gospodarskih kretanja nalagao bi povećanje
stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u idućem razdoblju,
što bi dodatno ojačalo otpornost banaka na moguću
materijalizaciju sistemskih rizika.
Glavne prijetnje financijskoj stabilnosti u nadolazećem razdoblju
su eventualno jačanje poremećaja na tržištu energenata, čije
cijene i dostupnost znatno utječu na ukupnu gospodarsku
aktivnost, te zadržavanje inflacije na povišenoj razini, što bi
moglo potaknuti brže i snažnije podizanje ključnih kamatnih stopa
središnjih banaka od očekivanog kao i dodatan porast troškova
financiranja privatnog i javnog sektora, zaključuje se u
priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.