Za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja raste i participacija za specijalističku zdravstvenu zaštitu, za specijalističku dijagnostiku, kao i za troškove bolničkog liječenja
Ministarstvo zdravstva u zakonskim izmjenama, upućenima u javnu
raspravu, predlaže povećanje
maksimalnog iznosa participacije s dvije na četiri
tisuće kuna, a povećavaju se i iznosi participacije za razne
bolničke usluge pacijentima koji nemaju dopunsko zdravstveno
osiguranje.
Uz ostalo, za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja
raste i participacija za specijalističku zdravstvenu zaštitu s 25
na 33 kune, za specijalističku dijagnostiku s 50 kuna na 67 kuna,
kao i za troškove bolničkog liječenja sa sto na 134 kune.
Predlagatelj – Ministarstvo zdravstva očekuje da će te promjene,
uz ostalo, pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava.
Uz izmjene Zakona o obveznom zakonskom osiguranju u javnoj su
raspravi do 3. studenoga i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti,
a riječ je o dva ključna zdravstvena zakona, najavljena kao
početak reforme zdravstvenog sustava.
Zakonskim izmjenama predviđa se i uvođenje preventivnih
zdravstvenih pregleda, no detalji cjelokupnog koncepta obaveznih
sistematskih pregleda tek će naknadno biti utvrđeni pravilnikom.
Jedinstvena lista lijekova
Novost je i uvođenje jedinstvene HZZO-ove liste lijekova,
ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda, bez
dosadašnjih naznaka za osnovnu, dopunsku ili dodatnu listu.
Povećava se i dobna granica osiguranika koji imaju pravo na
naknadu za bolovanje na teret HZZO-a sa 65 na 70 godina, uz uvjet
navršenih 15 godina mirovinskog staža.
Kako je bilo i najavljivano, uvodi se stroža kontrola bolovanja.
Uz kontrolu rada doktora primarne zdravstvene zaštite, kontrolori
HZZO-a ubuduće će moći doći zakucati na vrata pacijentu na
bolovanju. Za liječnika koji neosnovano propiše bolovanje,
predlaže se prekršajna novčana kazna od 660 do 2650 eura.
Predviđena je i kazna za pacijente na “lažnom bolovanju”, u
iznosu od 1060 do 1990 eura ako “namjerno sprječavaju
ozdravljenje” ili tijekom bolovanja rade neke druge, primjerice
poljoprivredne poslove.