Prema podacima DZS-a, aktivnih d.o.o.-a u RH do 20.lipnja 2022. godine bilo je 103.401, što bi značilo da bi zarada javnih bilježnika samo na njima bila veća od 250 milijuna kuna
Uvođenje eura u Hrvatskoj poduzetnicima bi opet moglo ‘izbiti iz
džepa’ određenu svotu novca. Naime, ulaskom u eurozonu tvrtke će
u sudskom registru trebati promijeniti valutu temeljnog kapitala,
a te će promjene koštati, ne promijeni li se nešto.
Temu je prije nekoliko dana problematizirala i Udruga Glas
poduzetnika, koja smatra da upis promjena valute temeljnog
kapitala treba biti oslobođen i javnobilježničkih troškova
odnosno da se ne bi trebao naplaćivati poduzetnicima jer ih
nepotrebno opterećuje. “Smatramo da je država imala dovoljno
vremena da pripremi svu potrebnu dokumentaciju kao i
automatizirati usluge konverzije valute koje bi bile dostupne,
jednostavne i prije svega besplatne jer dosta je toga da država
naplaćuje papir koji nam je već dala”, naveli su u priopćenju
medijima.
Milijuni zarade za javne bilježnike
Poduzetnicima se ova najava nikako nije svidjela, a ako država ne
promijeni nešto, u cijeloj će priči najviše zaraditi javni
bilježnici. Cifre koje će poduzetnici morati iskeširati ne uredi
li se ova problematika nekako drugačije kreću se oko 2500 kuna za
društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). U razgovoru s
predsjednikom Udruge Glas poduzetnika Hrvojem
Bujasom doznajemo da bi jednostavna društva s ograničenom
odgovornošću (j.d.o.o.) plaćala manji iznos, dok bi opet
različiti iznosi bili za dionička društva (d.d.).
Bujas smatra da je to više propust resornog ministarstva koje je
nadležno nego što je to namjerno napravljeno. Smatra kako nije
pošteno da poduzetnici moraju snositi i ove troškove, jer je
država ta koja je odlučila da se u Hrvatskoj mijenja valuta te da
je nužno da se to riješi na nivou javnih bilježnika ili da se
donese Uredba kojom bi bili oslobođeni novih, nenadanih troškova.
Nakon priopćenja koje je Udruga uputila medijima, iz Ministarstva
pravosuđa i uprave kazali su da će iznaći model kako da se to
riješi, kaže nam Bujas. Kao primjer pozitivne prakse navodi
Sloveniju gdje kada su se tolari mijenjali u eure, poduzetnici
nisu trebali ništa platiti već je država to sustavno riješila.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj registriranih
trgovačkih društva zaključno s 30. lipnja 2022. bio je 238 572, a
od toga je aktivnih subjekata bilo 141.743. Od toga, aktivnih
d.o.o.-a je 103.401, što bi značilo da bi zarada javnih
bilježnika samo na njima bila više od 250 milijuna kuna (točnije,
258.502.500,00 kuna).
Predviđene velike kazne
Promjene će se moći unositi od 1. siječnja 2023. godine. Dionička
društva (d.d.) tu će promjenu morati napraviti u roku od godinu
dana, a društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) te
jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) u roku
od tri godine. Ako to ne naprave u zadanom roku, prijete im dosta
velike kazne: pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu
od 6630 eura, a odgovorna osoba do iznosa od 920 eura.
U promjenama su predviđene i nove vrijednosti najnižeg temeljnog
kapitala i dionica odnosno udjela, pa će 1. siječnja 2023.
najniži iznos temeljnog kapitala j.d.o.o.-a iznositi 1 euro (sada
iznosi 10,00 kn), d.o.o.-a 2500 eura (sada iznosi 20.000 kn), a
d.d.-a 25.000 eura (sada iznosi 200.000 kn).
Najniža vrijednost poslovnog udjela bit će kod j.d.o.o.-a 1,00
euro (sada 1 kn), kod d.o.o.-a 10 eura (sada 200 kn), a najniža
vrijednost svake pojedine dionice iznosit će 1 euro (sada 10 kn).
Bujas je jasan, baš kao i poruka koju je Udruga poslala svim
poduzetnicima: “Mi to platiti nećemo, ne plaćajte ništa dok
država to ne riješi”, kazao je Bujas u razgovoru za Net.hr. Kako
će se situacija riješiti te hoće li javni bilježnici zaraditi na
račun poduzetnika, vidjet ćemo u narednim mjesecima, kada je na
potezu Ministarstvo.