Logično je da se očekuje otežana otplata kredita, no dodatno je pitanje hoće li je banke i same otežati povećanjem kamatnih stopa
Zbog inflacije i sve otežanije otplate mjesečnih rata, banke
najavljuju spuštanje procjene kreditne sposobnosti kako bi
klijentima odobravali niže iznose kredita ili otplatu na dulji
rok, piše
Večernji list.
U ovom trenutku uvjeti kreditiranja još nisu značajno
promijenjeni na razini sektora, ali banke aktivno prate
cjelokupnu gospodarsku situaciju i makroekonomska kretanja te će
u slučaju potrebe prilagoditi uvjete kako bi se klijentima
osigurala dovoljna razina raspoloživog dohotka za redovno
podmirenje obveza po kreditima, iz odgovora Hrvatske udruge
banaka na upit je li istinita informacija o tome da su banke
počele primjenjivati strože uvjete odobravanja kredita može se
iščitati da banke kane učiniti upravo to: spuštati procjenu
kreditne sposobnosti kako bi klijentima odobravale niže iznose
kredita ili otplatu na dulji rok s istim rezultatom – većim
preostalim dijelom plaće.
S obzirom na nove cijene goriva koje vrijede od danas i udar na
standard vezan uz ostala poskupljenja koja generiraju što
inflacija, što arbitrarne odluke trgovaca, logično je da se
očekuje otežana otplata kredita, no dodatno je pitanje hoće li je
banke i same otežati povećanjem kamatnih stopa.
– U statistici kamatnih stopa za kolovoz mogu se primijetiti
određene promjene trendova. Prosječna kamatna stopa za
novoodobrene nenamjenske kredite s valutnom klauzulom povećana je
s 4,72 posto u srpnju na 5,31 posto u kolovozu, dok je povećanje
kod čistih kunskih kredita bilo jedva primjetno: 4,97 posto u
odnosu na 4,93 posto. Kod novoodobrenih stambenih kredita bez
valutne klauzule prosječna kamatna stopa povećana je s 2,75 posto
u srpnju na 2,98 posto u kolovozu, dok je kod istih kredita s
valutnom klauzulom prosječna kamatna stopa povećana s 2,49 posto
u srpnju na 2,57 posto u kolovozu, kažu u HUB-u.
I dok se, s jedne strane, očekuje da će u četvrtak čelnica
Europske središnje banke Christine Lagarde objaviti povećanje
referentne kamatne stope, što se odražava na cijenu novca u
cijeloj Europi, s druge strane, od 1. siječnja 2023. valutni
rizik trebao bi se isključiti iz cijene posuđivanja u Hrvatskoj.
Banke neće imati opravdanja za neku značajniju korekciju kamatnih
stopa, piše novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner.