Cijena električnih automobila varira - najjeftiniji se mogu kupiti i za 170 tisuća kuna, a luksuzniji koštaju i nekoliko milijuna kuna
Osim ako ste među 3000 ljudi u Hrvatskoj koji litru goriva ne
plaćaju skuplje – jer u njihov auto gorivo ni ne ide. U vrijeme
rata i divljanja cijena, kada ne znamo koliko će litra koštati
sutra – lijepo je imati auto koji ide na struju. Bio bi još
ljepše kad bi država ljude malo više poticala da kupe električne
i hibridne aute. Ovako, čine to jednom godišnje, a novac podijele
za 45 minuta. Ana Trcol danas se malo bavila matematikom
Hrvoju je ovo treći električni automobil u osam godina. Koristio
ih je i za posao, s njima prošao 350 tisuća kilometara, a
izračunao je da je uštedio 350 tisuća kuna.
“Pa ja otprilike računam 1 kn po km. S obzirom da je tada bila
većina punjača besplatna, a ono što sam punio sam punio kod kuće,
što je jako jeftino bilo. Tada sedam kuna na 100 km, danas osam
kuna na 100 km”, kaže Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni
krug.
Cijena električnih automobila varira – najjeftiniji se mogu
kupiti i za 170 tisuća kuna, a luksuzniji koštaju i nekoliko
milijuna kuna.
“Ja imam dva električna automobila, imam ovog, kojeg sam platio
36 tisuća eura nakon poticaja, i imam Renault Zoe kojeg sam
platio 10 tisuća eura, koji ima puno manji domet, ali isto služi
svrsi”, kaže Hrvoje.
Pogotovo uz današnje divljanje cijena goriva. Vožnja na struju je
svakako jeftinija, a evo i koliko.
Ako uzmemo potrošnju od 18 kwh na 100 kilometara i 11 tisuća
kilometara, koliko Hrvati – u prosjeku prijeđu u godinu dana,
računica izgleda ovako:
Puni li se automobil doma, po noći – struju ćete platiti 880 kn.
Ako to radite preko dana – iznos se penje na 1870 kn. Puni li se
automobil na sporim punionicama riječ je o 3960 kn, a kod brzih –
5940 kn.
Evo brojki kad je u pitanju gorivo. S današnjim cijenama i
potrošnjom od 6 i pol litara na 100 kilometara – u godinu dana
ćete potrošiti 7936 kn za benzin i 9609 za dizel.
“Većina vozača puni samo kod kuće jer većina vozača ima mala
gradska vozila koja su za posao, doma i tako. A postoje i opcije
punjenja u velikim shopping centrima, što isto veliki broj
građana koristi”, kaže Tin Koren, tajnik udruge Strujni krug.
Najčešći automobili na hrvatskim cestama su Polo dizel čija je
osnovna cijena oko 213 tisuća kuna, i Opel Astra, benzinac od
otprilike 186 tisuća kuna.
“A neki prosječan električni košta 290 tisuća kuna. Kada tu
dodamo poticaje koji dođu 70 tisuća kuna, električni i dizelski
automobili dolaze do razlike od 5 – 10 tisuća kuna, što znači da
im je isplativost puno brža. Dok recimo s benzincina, koji su
nešto jeftiniji od dizelaša, dolazimo do razlike od 20, 30 tisuća
kuna u odnosu na električni auto”, ističe Koren.
Međutim električni automobili srednje klase koštaju preko 300
tisuća kuna, a jedan od najučestalijih – Teslin Model 3 košta i
413 tisuća kuna.
“Ako se netko više vozi po gradu i radi više kilometara po gradu,
tada je električni automobil svakako opcija za kupnju. A ukoliko
netko napravi 5, 6 tisuća kilometara po gradi, tada mu se
benzinac isplati više”, tvrdi Kristijan Tićak, urednik magazina
Auto motor i sport.
Ali do poticaja nije lako doći. A i u doba krize energenata –
država ih dijeli po istom modelu. Jednom godišnje, razgrabe se u
45 minuta, i funkcioniraju na principu najbržeg prsta.
“Po mom mišljenju visina poticaja je previsoka, možda ju je
trebalo preusmjeriti na više prodanih automobila, a da poticaj
bude manji, sustav najbržeg prsta isto je po mojem mišljenju
relativno promašen”, smatra Tićak.
Jer tako nećemo ni pomladiti ni elektrificirati vozni park. A u
tom smjeru se kreće ostatak svijeta – posebno Europska unija koje
od 2035. više neće ni prodavati benzince i dizelaše.