Mladi se studenti još stignu sto puta predomisliti, ali već sada znaju da u hitnu neće nitko do njih
Baš nitko ne želi raditi na hitnoj pomoći, svi bi mladi liječnici
bili dermatolozi, plastični kirurzi ili radiolozi. Pokazao je to
natječaj za specijalizacije u pet velikih hrvatskih bolnica
raspisan prošlog mjeseca. Što to znači za pacijente, ali i što
govori o hrvatskom zdravstvu?
Mladi se studenti još stignu sto puta predomisliti, ali već sada
znaju da u hitnu neće nitko do njih.
“Za sada me najviše zanima endokrinologija”, kaže Laura Trbušić,
studentica Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
“Možda zbog uvjeta i trenutne situacije s medicinarima u
Hrvatskoj, a trenutna situacija nije baš najbolja”, poručuje Ivan
Udiljak, student Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Ali je to najbolji posao na svijetu, ako se pita njihovog
starijeg kolegu.
“Dinamičan je, zahvalan je, brz je, rezultati se postižu odmah.
Nema puno okolišanja i mudrovanja. Potezi se brzo vuku i
rezultati se brzo vide. Lijep je to posao jako”, poručio je Ivan
Gornik, pročelnik Objedinjenog hitnog prijema KBC-a Zagreb.
Pa zašto ga, onda, nitko ne želi?
“Zato što je to težak posao, odgovoran. Ne možete ići ranije s
posla, nemate puno veću plaću ili imate manju plaću. Nemate,
zapravo, nikakav benefit da radite jedan od najodgovornijih
poslova u medicini”, tvrdi Gornik.
A možda je problem i u tome što se hitna ne može raditi privatno?
Predsjednica povjerenstva Hrvatske liječničke komore misli da
razlog ipak nije taj.
“Vjerujem da su mlade kolege upoznati koliko starije, iskusne
kolege provode na poslu i koliko imaju broj prekovremenih sati,
koliki je veliki burn out i očekivano je da mlađe kolege biraju
specijalizacije koje će im donijeti dobar omjer privatnog i
poslovnog segmenta života”, objašnjava Marija Rogoznica,
predsjednica Povjerenstva HLK za mlade liječnike.
Nije specijalizacija hitne medicine jedina koja je trenutno
nepopularna. Iako se svijet posljednjih godina suočavao s velikom
zdravstvenom COVID krizom pa se očekivalo da će porasti zanimanje
za te grane medicine to se nije dogodilo.
“Specijalizacije za koje je interes najmanji su ove godine
klinička imunologija i alergologija i infektologija što nas je
pomalo i iznenadilo”, kazao je Alen Ružić, ravnatelj KBC-a
Rijeka.
Nitko ne bi radio hitne slučajeve, ali bi svi operirali usnice i
ubrizgavali filere. Ako se ovakav trend nastavi mogli bi postati
nikad ljepše, ali nikad bolesnije društvo.