Ovom reformom nije riješeno apsolutno ništa što liječnici i zdravstveni djelatnici već godinama apostrofiramo kao problem, kazala je šefica udruge bolničkih liječnika Ivana Šmit
Ministar Vili Beroš pod liječničkom je paljbom! Na
izmjene dvaju zakona – što on naziva reformom zdravstva – u
javnoj raspravi stiglo je više od tisuću, uglavnom negativnih,
komentara. Liječnici se bune što moraju odraditi jednogodišnji
staž u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nakon završenog studija.
Studenti smatraju da im se tako odgađa specijalizacija.
O svemu su se oglasili i iz Hrvatske liječničke komore. Kažu –
forsiranje rada u domovima zdravlja urušit će primarnu
zdravstvenu zaštitu. Ministar bez komentara konferenciju za
medije sazvao je tek u petak. U RTL Danas iz Pule se uključila
šefica udruge bolničkih liječnika Ivana Šmit.
Na pitanje što smatra najvećim problemom u ministrovim zahvatima,
odgovorila je:
“Puno je tu problema. Ovom reformom nije riješeno apsolutno ništa
što liječnici i zdravstveni djelatnici već godinama apostrofiramo
kao problem, a pokušalo se kroz nekakve davno zaboravljene
metode, prisile, pritisci i nameti riješiti probleme koji su
nagomilani u zdravstvenom sustavu posljednjih 15
godina. Sve zajedno zapravo dosta loše”
Na pitanje može li jednogodišnji staž u obiteljskoj medicini
nakon diplome zadržati mlade liječnike u Hrvatskoj, odgovara:
“Naravno da ne može. Gledajte, 21. je stoljeće, moramo shvatiti
da su metode zastrašivanja, prisile, nametanja, pogotovo kada su
intelektualci u pitanju nešto što treba zaboraviti. Treba ići na
stimulativne metode, zapravo zadiranje u srž problema, a to je
kadrovska devastacija koju apostrofiramo kao problem godinama. Ne
možemo prisiliti netom diplomirane liječnike da kao u neka bivša
vremena godinu dana idu raditi posao za koji možda nisu završili
medicinu ili koji ih de facto ne zanima. Umjesto da se pristupi
onako kako treba, posegnulo se za prisilom i nametom ponovno.
Reći ću ponovno jer smo to imali u ranijim zakonima i rješenjima
koje se nisu pokazale kao dobre. Tim više što mladi ljudi imaju
otvorena vrata Europe, mogu otići i veliki broj naših kolega i
studenata to nam je najavilo. Ako se ništa ne promijeni, a bude
se uvjetovalo godišnjim boravcima po ambulantama, dobivanje
bolničke specijalizacije umjesto da se ta primarna medicina
napravi atraktivnom da bi netko tko to želi doista
poželio tamo raditi zbog stimulacije, ljudi će potražiti svoju
sreću vani”
Na pitanje zašto nema rješenja za preduge liste čekanja za neke
pretrage, odgovara:
“Godinama ističemo problem kadrovske devastacije kao korijen
problema u zdravstvu. Problem je ponovno na primarnoj zaštiti
koja se godinama zanemaruje. Veliki dio posla pretače se u
bolnicu tako da bolnički liječnici rade posao koji ne bi trebali
raditi To gomila njihov posao unedogled. Liste čekanja su nešto
što postoji u cijelom razvijenom svijetu, kod nas se to
nažalost otelo kontroli zbog brojnih razloga. Nisu problem samo
ljudi kojih nema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ambulante
koje su prazne nego je tu cijeli niz problema za koji
bi nam trebala cijela emisija da ih obrazložimo. No, korijen
rješenja neće biti u ovakvim mjerama”, zaključila je Šmit.
Reforma iz ugla karlovačkih zdravstvenih
djelatnika
Ponovimo, kako su za RTL Danas krajem prošlog mjeseca o toj
temi govorili i liječnica karlovačke Opće bolnice
i članica Izvršnog odbora Hrvatske udruge bolničkih
liječnika Samija Ropar, ravnatelj OB Karlovac Nikša Antica te
liječnica OB Sisak Mirjana Livojević, rođena Dugorešanka koja je
u svojim javnim istupima o svemu trulom u hrvatskom zdravstvu
oduševila mnoge.
Ministar Vili Beroš je u više navrata karlovačku Opću bolnicu
spomenuo kao primjer organizacije da specijalisti kardiologije,
internije, ginekologije, psihijatrije odlaze u Dom zdravlja Slunj
izvan radnog vremena, rade u prostorijama Doma zdravlja Slunj za
pacijente s područja grada Slunja i okolnih općina Rakovice i
Cetingrada, i na taj način rješavaju se liste čekanja.
Samija Ropar na tu konstataciju kazala je: “Ako sam ja danas
u Slunju, a nisam u karlovačkoj bolnici, onda neću smanjiti listu
čekanja. Ne mogu biti na dva mjesta u isto vrijeme. Ako ću ja ići
poslije svog radnog vremena onda opet ulazim u prekovremeni rad”.
Nikša Antica, HDZ-ov ravnatelj Opće bolnice Karlovac drugačijeg
je mišljenja.
– Jer je Slunj od Karlovca udaljen 65 kilometara. Mi idemo
prema pacijentu da pacijent ne putuje prema pregledima u bolnicu.
Nego ćemo te iste pacijente po listi čekanja s tog područja
promotrit i po redu ih kako su naručeni odraditi u prostoru i s
opremom DZ Slunjm
Liječnica Mirjana Livojević poručila je da je reforma
zdravstva razočaravajuća, ali ju nije iznenadila. Promjenom
zakona, navodi, njoj se ništa konkretno neće promijeniti, neće,
smatra, ni bolnicama, ni pacijentima.
Upitana kako komentira da će tek diplomirani liječnici ići u
ordinacije obiteljske medicine na godinu dana kaže: “To je recimo
jedna od najlošijih stvari koju je novi zakon iznjedrio,
apsolutni je promašaj. Ljude s fakulteta šalje se u obiteljske
prakse na godinu dana, nemaju dan radnog iskusva, nametnuto je,
neće željeti, nisu spremni, obiteljska medicina jako je
kompleksna i ne ide se na specijalizaciju od pet godina bezveze.
Ako su oni sposobni, onda nam ta specijalizacija ni ne treba”.
Ona pak navodi da bi u njenoj reformi ključne promjene bile –
donošenje i pridržavanje vremensko-kadrovskih normativa, spajanje
svih bolnica u jedan informativni sustav, novi ugovori o
specijalizacijama, novi pravilnik bez penalizacija, uvođenje
kontrolirane konkurencije u financiranju zdravstva, da se makne
monopol HZZO-a.