O Prijedlogu novog pravilnika o specijalističkom usavršavanju prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine upravo je završeno e-savjetovanje
Iduće godine počinje specijalističko usavršavanje medicinskih
sestara i tehničara za samostalni radi u hitnoj službi koji će,
po uzoru na sustav u zapadnoeuropskim zemljama, moći
samostalno, bez prisustva liječnika, pružati prvu pomoć
unesrećenima na terenu.
“To je prva takva specijalizacija medicinskih sestara u
Hrvatskoj. Dobit će veće kompetencije i ovlasti, moći će
samostalno reanimirati pacijenta i davati određene lijekove, po
uzoru na paramedikuse u zapadnoeuropskim zemljama koji mogu
samostalno pružati prvu pomoć i davati terapiju u reanimaciji”,
pojasnio je Hini predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara
Mario Gazić.
O Prijedlogu novog pravilnika o specijalističkom usavršavanju
prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine upravo je
završeno e-savjetovanje.
Izvanbolničku hitnu medicinsku službu na terenu čine tim T1, u
kojem je liječnik, medicinska sestara/tehničar i vozač, te tim
T2, bez liječnika, no u njemu bi ubuduće, nakon završene
specijalizacije, trebali raditi dodatno educirane sestre i
tehničari, sa većim ovlastima te sposobni samostalno pružati
hitnu pomoć.
Predviđeno je da edukacija traje godinu dana, a natječaj za prve
specijalizacije očekuje se do kraja ove godine.
U Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM) kažu da je za
trogodišnje razdoblje osigurano sto milijuna kuna europskih
sredstava za edukaciju 375 prvostupnika sestrinstva.
Sustav paramedikusa funkcionira u većini zapadnoeuropskih
zemalja, a njegovo uvođenje u Hrvatsku već godinama zagovaraju
strukovne udruge.
Gazić ističe kako će medicinske sestre i tehničari u timu hitne
službe dobiti veće kompetencije i ovlasti, ali i veću odgovornost
pa im je neophodno podići i visinu koeficijenta za plaće.
Ističe kako bi za specijaliste koeficijent trebao minimalno
iznositi 1,37 umjesto sadašnjih 1,16, pa bi im plaće trebale
porasti od 1500 do 2000 kuna
Specijalističko usavršavanje moglo bi spriječiti odlazak sestara
u inozemstvo
Polaznici specijalizacije trebali bi u godinu dana edukacije
odslušati 1600 sati nastave.
Teorijski dio polazit će na visokim učilištima i sveučilištima, a
praktični dio, pod nadzorom mentora, u zavodima za hitnu medicinu
i bolnicama. Na kraju će polagati završni specijalistički ispit,
kako bi se utvrdilo da je polaznik usvojio sva znanja i vještine
propisane programom.
“U sustavu hitne medicine postoji interes za specijalističkim
usavršavanjem i vjerujemo da će medicinske sestre i tehničari,
kako i njihovi poslodavci, iskoristiti ovu mogućnost kvalitetne
edukacije za koju su osigurana europska sredstva”, poručuju iz
HZHM-a.
Kao dodatnu vrijednost navode i druge komplementarne projekte
poput projekta “Telemedicinsko povezivanje vozila hitne
medicinske službe s objedinjenim hitnim bolničkim prijemom” kojim
će djelatnici izvanbolničke hitne medicinske službe u svakom
trenutku moći dobiti telemedicinsku konzultaciju liječnika
specijalista kako bi što kvalitetnije zbrinuli pacijenta do
dolaska u bolnicu.
U Komori medicinskih sestara smatraju da bi mogućnost
specijalističkog usavršavanja mogla spriječiti odlazak
medicinskih sestara i tehničara na rad u inozemstvo.
“U izradi je i niz drugih specijalizacija u području sestrinstva
koje će dodatnim stimulacijama omogućiti veća primanja. Do sada
je prikupljeno 20-ak prijedloga stručnih društava o
specijalizacijama za medicinske sestre”, istaknuo je Gazić.