Kutija bi mogla poskupjeti 10 kuna zbog nove europske direktive koja traži drastično dizanje minimalnih trošarina. A to bi naravno najviše pogodilo zemlje gdje su cigarete danas jeftine: kao što je Bugarska gdje je kutija 24 kune
Zemlja koala, klokana, strogih korona pravila i cigareta od 202
kune, ne. Toliko nije cijena šteke već jedne kutije u Australiji.
Pušača 10,7%.
U Kaliforniji cijena kutije 84 kune, pušača 8,8%, ali to je i
zbog zakona koji zabranjuju pušenje čak i na brojnim otvorenim
javnim mjestima.
Hrvatska ima HZJZ promo spotove za nepušenje, škole odvikavanja,
ali i dalje 38% građana u dobi od 15 do 64 puši.
“To su velike brojke”, poručuje zamjenica ravnatelja HZJZ, Dijana
Mayer.
Na pitanje zašto nam je toliko teško reći da je gotovo,
psihijatar i voditelj dnevne bolnice za ovisnost, Davor Bodor
odgovara:
“Pa teško je, ljudi uvijek čekaju neke zdravstvene probleme da
prestanu pušit.”
Čekaju zdravstvene, a dočekali su financijske probleme. Financial
times piše kako europska komisija planira snažno podići duhanske
trošarine, što bi za Hrvatsku značilo da bi cijena kutije mogla
porasti za deset kuna.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković upitan bi li Hrvatska podržala
povećanje cijena cigareta 10 kuna, odgovara:
“Pa ne znam u kojoj smo fazi, to može trajati godinama.” Dodaje
da je to tema koja dolazi i vraća se, a mogu li pušači biti
mirni, kaže:
“Ne znam ja nisam pušač pa nemam takve brige, pitajte Primorca.”
Od ministra Primorca i njegova ministarstva, zasad bez komentara,
inače država je 2020. zaradila 5 milijardi kuna, 2021. 5
milijardi i 760 milijuna, ove godine dosad već 5,3 milijarde
kuna.
U Londonu i Dublinu kutija košta 15 eura, u Parizu 10 eura, Beču
i Rimu 6 eura, Hrvatskoj trenutno 4,5 eura, Beogradu i Sarajevu 3
eura. Ali s najavljenim povećanjem mi bi došli na razinu Beča i
Rima, na šest eura po kutiji.
Inače, pravilo je da u bilo kojoj zemlji kada poskupe cigarete za
10% broj pušača pada za 4%.
“Pada i broj pušača i onih koji planiraju pušiti čak i među
pušačima je veći broj onih koji apstiniraju”, poručuje Bodor.
“Sigurno se puši manje jer ipak to znatno utječe na kućni budžet
pojedinca”, kaže Mayer.
U Europi najmanje puše Šveđani, njih 6%, nešto više, Finci,
Portugalci i Danci – ovo su podaci za ukupnu populaciju. U
Hrvatskoj bi se prizori velikih zapljena prošvercanih cigareta
mogli sve češće događati jer na tako nagle promjene u poreznoj
politici teško se preko noći naviknuti.
“Kod tako naglih promjena cijena u pravilu svi traže izvore.
jeftinije prekogranične dobave”, kaže Vlado Brkanić, porezni
stručnjak.
No, možda ipak neće biti sve tako naglo, ne bi bilo prvi put da
iskoči neka ne baš popularna porezna ideja, pa onda se dogodi
promjena, samo ne toliko radikalna, a potrošačima se čini kao uf
dobro smo prošli, iako plaćaju više nego prije. Kako je krenulo,
kad tad dočekat ćemo i mi te kalifornijske nepušačke razine.