Nažalost, rekao je Hini direktor Hrvoje Klobučar, već nekoliko godina je uobičajeno da bude i po 90 puknuća godišnje, te je bila neophodna revitalizacija oko 74 posto ukupne vrelovodne mreže
U Karlovcu su kvarovi na vrelovodnu otklonjeni, te u utorak
svi korisnici Gradske toplane imaju grijanje,
izvijestili su u utorak iz te tvrtke.
Iz Gradske toplane poručili su da problema i nije bilo na ove
godine obnovljenom dijelu vrelovoda, te da će se ostatak
revitalizirati do 2023., sve u sklopu investicije od
134 milijuna kuna.
Nažalost, rekao je Hini direktor Hrvoje Klobučar, već
nekoliko godina je uobičajeno da bude i po 90 puknuća godišnje,
te je bila neophodna revitalizacija oko 74 posto ukupne
vrelovodne mreže. Ovog je ljeta obnovljeno 36 posto od tog
posla, a radovi će se nastaviti čim završi ova sezona grijanja.
Kada bude završena revitalizacija, najavljuje Klobučar, opskrba
će biti stabilna i kvarovi će biti sasvim sporadični, a ne
uobičajeni. Osim toga, nove su vrelovodne cijevi puno bolje
izolirane i njihovi spojevi kvalitetniji, robusniji, tako da će
gubici topline biti znatno manji, dodao je.
“Po razlici isporučene i naplaćene količine toplinske energije
znamo da nam je gubitak bio oko 15 posto, a on
je sada smanjen na osam posto. Međutim, kada topla voda
zbog puknuća ili trulih spojeva otječe u zemlju, to nije samo
ekonomski gubitak, već se događa i pad pritiska vode u cijevima i
grijanje je loše. To se događalo ovih dana u Mačekovoj i
Hebrangovoj ulici i morali smo zaustaviti grijanje djelu
korisnika i popraviti kvar”, pojasnio je Klobučar.
Također je pojasnio da do sada nisu imali u šahtovima prstenove
da bi privremeno mogli, kod otklanjanja kvara,
pustiti korisnicima toplu vodu iz drugog pravca. Nakon
obnove vrelovoda to će biti moguće, pa će većina korisnika imati
grijanje čak i u vrijeme otklanjanja mogućih daljnjih kvarova.
Revitalizacija obuhvaća zamjenu 31,4 kilometra vrelovoda, obnove
toplinskih stanica, crpki i ugradnju središnjeg upravljačkog
sustava, a od ukupne investicije od skoro 134 milijuna kuna 103
milijuna kuna sufinancira EU iz ESI fondova.