Eurosustav očekuje da bi prosječna inflacija u europodručju u sljedećoj godini mogla iznositi 8,4 posto
Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, predstavio je
danas na godišnjem brifingu s medijima makroekonomske projekcije
za 2023. Kao članica Eurosustava, Hrvatska narodna banka dva puta
godišnje sudjelovat će u izradi zajedničke projekcije Eurosustava
zasnovane na zajedničkim pretpostavkama.
Nakon što se hrvatsko gospodarstvo tijekom prve polovine 2022.
uspješno odupiralo učincima snažnog rasta cijena sirovina i
energenata te narušenim globalnim lancima opskrbe zbog ruske
invazije na Ukrajinu praćenih pooštravanjem monetarne politike
velikog broja središnjih banaka i pogoršanjem globalnih uvjeta
financiranja, u drugom se polugodištu ti čimbenici počinju sve
više odražavati na domaću gospodarsku aktivnost.
Tako je hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju 2022., unatoč
snažnoj inozemnoj potražnji u segmentu usluga, zabilježilo blagu
kontrakciju u odnosu na prethodno tromjesečje, a godišnja stopa
rasta realne aktivnosti usporila se na 5,2 posto. Uvažavajući
povijesna ostvarenja i ocjene za četvrto tromjesečje tekuće
godine, u kojem se očekuje nastavak usporavanja gospodarske
dinamike, realni BDP na razini cijele 2022. godine mogao bi se
povećati za 6,3 posto.
U 2023. rast realnog BDP-a mogao bi se snažno usporiti na 1,4
posto, potražnje izložene negativnim utjecajima geopolitičke
nestabilnosti i razmjerno naglašenoj projiciranoj inflaciji. Tako
se u 2023. godini očekuje blagi godišnji pad ukupnoga hrvatskog
izvoza i usporavanje rasta osobne potrošnje i investicija.
Inflacija potrošačkih cijena mogla bi se na razini cijele 2022.
snažno ubrzati na 10,6 posto (mjereno za zemlje europodručja
usporedivim odnosno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena).
Ubrzavanje rasta cijena pritom ponajprije odražava iznimno visoke
cijene energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na
svjetskom tržištu, a u istom su smjeru djelovali i pritisci
proizašli iz još uvijek prisutnih zastoja u globalnim lancima
nabave.
Ubrzavanju inflacije također je pridonijela snažna potražnja za
uslugama nakon ukidanja epidemioloških mjera, u uvjetima
nedostatka kvalificirane radne snage i rasta plaća u
ugostiteljstvu. Nasuprot tome, intenzitet ubrzavanja inflacije
donekle je bio ublažen ograničavanjem cijena nekih energenata i
osnovnih prehrambenih proizvoda.
Upravo su naglašen rast turističke potražnje nerezidenata u
Hrvatskoj, snažniji gospodarski oporavak, manja konkurencija na
domaćem tržištu te razlike u strukturi potrošačke košarice s
većim udjelom hrane i usluga smještaja tijekom 2022. rezultirali
primjetno višom inflacijom u Hrvatskoj nego u europodručju.
U 2023. očekuje se usporavanje inflacije na 7,5 posto. Takva se
očekivanja zasnivaju na nastavku slabljenja tekućih inflatornih
pritisaka, što se može povezati s očekivanim dodatnim
pojeftinjenim sirove nafte i drugih sirovina, uz iščezavanje
statističkog učinka ovogodišnjega znatnog poskupljenja velikog
broja dobara i usluga.
Kada je riječ o projekcijama za europodručje, rast realnog BDP-a
u cijeloj 2022. mogao bi iznositi 3,4 posto te se zamjetno
usporiti na samo 0,5 posto u 2023. godini. Pritom bi kraj
tekuće i početak sljedeće godine mogli biti obilježeni relativno
kratkim razdobljem recesije. Na projiciranu gospodarsku dinamiku
europodručja, kao i u slučaju Hrvatske, ključno utječu kretanja u
globalnom okružju, energetska kriza, visoka neizvjesnost i
pogoršani uvjeti financiranja.
Eurosustav očekuje da bi prosječna inflacija u europodručju u
sljedećoj godini mogla iznositi 8,4 posto. U nastavku
projekcijskog horizonta projekcije inflacije zamjetno su
revidirane naviše pa se, uz naglašene negativne rizike, u 2023.
sada očekuje stopa harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena od
6,3 posto, uz daljnje postupno snižavanje i približavanje
ciljanoj vrijednosti do kraja projekcijskog horizonta.